GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Državne financije iduće godine poprilično ovise o povlačenju novca iz EU

Državne financije iduće godine poprilično ovise o povlačenju novca iz EU
PRORAČUN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.09.2020 / 08:58
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Uz gospodarski oporavak, presudan utjecaj na kretanje proračuna imat će povlačenje novca iz europskih fondova, uključujući i novi instrument Nove generacije, ne samo u idućoj godini, već tijekom cijelog projiciranog razdoblja do 2023. godine.

Ukupni prihodi proračuna, kako stoji u smjernicama za izradu proračuna koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić, nagodinu će iznositi 147,1 milijardu kuna, što je 25 milijardi kuna više nego ove godine. U odnosu na ‘regularnu’ 2019. godinu, pak, povećani su za sedam milijardi kuna. Pritom najviše rastu prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstva fondova EU: iznosit će 25,1 milijardu kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, a u odnosu na 2019. godinu bit će povećani za čak 10,3 milijarde kuna. Od ostalih prihoda, razinu iz prošle, pretkrizne godine trebali bi gotovo doseći i prihodi od PDV-a, s rastom od 23,9 posto iznosit će 54,1 milijardu kuna, tek 700 milijuna kuna manje nego lani.

Uglavnom zahvaljujući pojačanom povlačenju novca iz fondova EU, Vlada će si moći priuštiti i povećanje rashoda od 10,4 milijarde kuna (7,1 posto), pa će ukupno iznositi 157,6 milijardi kuna. Pritom će najviše rasti izdaci za materijalne rashode, 16,6 posto ili za 2,3 milijarde kuna, a najveći dio tog povećanja bit će financiran iz europskih fondova. Za te potrebe povući se će 9,1 milijardu kuna, 1,8 milijardi više nego ove godine, a bit će iskorišteni za “sanaciju šteta uzrokovanih potresom, na materijalne rashode u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu”, kao i na ostale projekte i aktivnosti u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Drugi važan trošak za proračun predstavlja kompenzacija prihoda lokalnim jedinicama zbog smanjenja poreza na dohodak. Za tu svrhu Vlada je namijenila 2,2 milijarde kuna. Na pomoći iz proračuna iduće će godine ukupno otići čak 33,6 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego ove godine. Osim za pomoć lokalnim jedinicama, povećanje uključuje i dodatna izdvajanja za doprinos proračunu EU, zatim sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije županija, kao i rashoda za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu, a ona će u odnosu na 2020. rasti za 377,7 milijuna kuna.

Kada je riječ o rashodima za zaposlene, Vlada očito računa na uspješne pregovore sa sindikatima. Ti su izdaci planirani u iznosu od 23,6 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna više nego ove godine.

Rashodi za mirovine, kao posljedica redovitog usklađivanja, rast će za 1,2 milijarde kuna, a sredstva za socijalnu pomoć povećat će se za 407,5 milijuna kuna.

Imajući u vidu iskustvo iz proteklih godina, a koje govori da je povlačenje novca iz EU na kraju značajno manje od plana, nameće se pitanje koliko je doista realno očekivati da će Vlada u 2021. godini ostvariti ove prilično ambiciozne najave. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže kako doista postoji sistemski problem kod planiranja proračuna, da se stalno precjenjuju prihodi iz europskih fondova, a riječ je o milijardama kuna.

- Kako su ti prihodi na kraju manji od plana, smanjuju su i rashodi za koje su predviđeni. To ne utječe na povećanje deficita, što je za Ministarstvo financija sigurno vrlo važno, ali činjenica jest da je nužno bolje planiranje u slučaju povlačenja novca iz EU - kaže Nestić. Dodaje kako ne isključuje mogućnost da je planiranje popravljeno.

Tagovi: Zdravko Marić, proračun, fondovi EU, instrument Nove generacije, proračun
PROČITAJ I OVO
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
PREPORUKE
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
BEOGRAD - Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ngdeva preporučio je dva prioriteta za novu vladu Srbije – konsolidaciju zdravstvenog sistema i nastavak reformi.
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE