Dug opće države narastao na 48,2 mlrd. eura

Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 47,3 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.

Prema podacima o strukturi duga, na kraju svibnja, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 33,4 mlrd. eura (-1,7% u odnosu na kraj 2023.), te je činio 69,3% ukupnog duga. Inozemni dug opće države je uz povećanje za 3,7% u odnosu na kraj 2023. krajem svibnja iznosio 14,8 mlrd. eura.

Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju prvog tromjesečja 2024. godine iznosio je 63,3% godišnjeg BDP-a i bio je 0,2 postotna boda viši u odnosu na kraj 2023. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je niži za solidnih 5,3 postotnih bodova. I dalje povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su prije svega nastavka pozitivnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a i na početku 2024. Uz dostupne podatke o BDP-u za drugo tromjesečje i o kretanju promatranog duga za svibanj, predmnijevamo da će se spomenuti pokazatelj zaduženosti na kraju drugog tromjesečja nastaviti smanjivati i na tromjesečnoj i na godišnjoj razini.

Relativni pokazatelj kretanja javnog duga tako bi u 2024. trebao nastavit padati na razinu od oko 60% BDP-a.