GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura

Dug opće države narastao na gotovo 47 milijardi eura
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.05.2024 / 12:22
Autor: RBA analize

ANALIZA - Krajem siječnja 2024. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 46,9 milijardi eura što je 0,1 mlrd. ili 0,3% više u odnosu na siječanj 2023.

Godišnji rast duga opće države posljedica je prvenstveno rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 45,9 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.

U siječnju je godišnji rast duga opće države bio posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 33 mlrd. eura na kraju siječnja, što čini 70,3% ukupnog duga. Unutarnji dug tako je porastao za više od 1,1 mlrd. eura u odnosu na početak 2023. Istovremeno, inozemni dug opće države iznosio je gotovo 14 mlrd. eura i bio je za milijardu eura niži u usporedbi s početkom 2023.

Uzevši u obzir posljednje podatke o BDP-u i travanjsku EDP notifikaciju koja je potvrdila prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju prošle godine, promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju 2023. godine iznosio je 63,0% godišnjeg BDP-a i bio je 4,8 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2022. Snažno je to smanjenje u odnosu na kraj 2020., kada se zbog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga relativni pokazatelj popeo na gotovo 87% BDP-a. Rezultat je to prvenstveno snažnog rasta nominalnog BDP-a uz skromniji rast duga u apsolutnim iznosima.

Kretanja u javnim financijama ostala su povoljna u godini iza nas zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. U 2024. navedeni utjecaj će uz očekivano uspostavljanje stabilnosti cijena oslabiti, međutim, i dalje očekujemo pozitivan, ali zamjetno umjereniji trend pada relativnog pokazatelja prema 60% BDP-a.

Uz dospjeli javni dug koji se, u okruženju restriktivne monetarne politike, zanavlja uz više kamatne stope, rast troška za kamate počeo je rasti uglavnom u zemljama u kojima su potrebe za kratkoročnim refinanciranjem veće. Hrvatska se tu nalazi u razmjerno povoljnoj situaciji jer se više od 50% javnog duga odnosi na dug s rokom dospijeća iznad 10 godina, čime je ipak zadržana smanjena negativna izloženost kamatnom riziku. Prema objavljenim podacima Eurostata, trošak kamata iznosio je u 2023. godini 1,7% BDP-a.

Tagovi: dug opće države, javni dug, hrvatski javni dug
PROČITAJ I OVO
Ugostitelji i hrana najveći krivci za i dalje previsoku inflaciju
CIJENE
Ugostitelji i hrana najveći krivci za i dalje previsoku inflaciju
ANALIZA - Državni zavod za statistiku jučer je objavio konačne podatke indeksa potrošačkih cijena za svibanj. Uz rast za skromnih 0,1% u odnosu na travanj, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,3%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od rujna 2021.
Slovenija na ljestvici konkurentnosti izgubila još četiri mjesta
KONKURENTOST
Slovenija na ljestvici konkurentnosti izgubila još četiri mjesta
LJUBLJANA - Slovenija je pala za četiri mjesta na 46. mjesto globalne ljestvice konkurentnosti. Konkurentske prednosti Slovenije ostaju međunarodna trgovina, razina cijena, društveni okvir koji osigurava visoku razinu jednakosti i sigurnosti te obrazovanje.
I Španjolska želi pregovore s Kinom o carinama
PREGOVORI
I Španjolska želi pregovore s Kinom o carinama
MADRID - Španjolska je u ponedjeljak pozvala na pregovore s Kinom kako bi otklonila prijetnju carina na domaće proizvode, pridruživši se njemačkim dužnosnicima u pozivu na dijalog s Pekingom kako bi se zaustavila spirala trgovinskog rata.
Inflacija u svibnju usporila na 3,3%
USPORAVANJE
Inflacija u svibnju usporila na 3,3%
ZAGREB - Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena potrošačkim cijenama, skliznula je u svibnju na 3,3 posto, s 3,7 posto mjesec dana prije, potvrdila je druga procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljena u ponedjeljak
Proizvođačke cijene na domaćem tržištu pale peti mjesec zaredom
TRENDOVI
Proizvođačke cijene na domaćem tržištu pale peti mjesec zaredom
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u svibnju su zabilježile pad na godišnjoj razini, sedmi u posljednjih osam mjeseci.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE