GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dug opće države skočio na 47,6 mlrd. eura

Dug opće države skočio na 47,6 mlrd. eura
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.02.2024 / 13:17
Autor: RBA analize

ANALIZA - Krajem listopada 2023. godine javni dug Republike Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 47,6 milijardi eura što je 1,2 mlrd. ili 2,6% više u odnosu na kraj 2022. godine.

Rast duga opće države na kraju listopada u odnosu na kraj 2022. posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 46,6 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi gotovo 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.

Relativni pokazatelj zaduženosti opće države, javni dug u odnosu na BDP, spustio se na kraju trećeg tromjesečja 2023. na 64,4%, odnosno na najnižu razinu od kraja 2011. godine. Na godišnjoj razini smanjenje je to za 5,4 postotnih bodova odnosno za 3,8 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022. Posljedica je to snažnijeg rasta nominalnog BDP-a od rasta duga opće države.

Najviša razina javnog duga u odnosu na BDP zabilježena je u 2020. godini kada je zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga ovaj relativni pokazatelj dosegnuo gotovo 87% BDP-a. Nakon toga, uslijedila je kontinuirana dinamika pada ponajviše podržana snažnim nominalnim rastom BDP-a, ali i stagnacijom duga u apsolutnim iznosima u 2022. Tijekom 2023. dinamika rasta duga opće države je ubrzala, kao posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je 33,3 mlrd. eura na kraju listopada, što čini 70% ukupnog duga. Unutarnji dug bio je tako za 1,8 mlrd. viši nego na kraju 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,6 mlrd. eura niži u usporedbi s krajem 2022.

Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. Stoga procjenjujemo da će podaci za kraj 2023. pokazati omjer duga opće države i BDP-a ispod 63% BDP-a. Pozitivan, ali ipak zamjetno umjereniji trend, nastavit će se i u 2024. godini.

Što se tiče aktivnosti na tržištu kapitala, ista bi se na primarnom tržištu mogla nastaviti već u prvom tromjesečju ove godine s obzirom na to da je krajem siječnja bilo na dospijeću 1,75 milijardi dolara posljednjih obveznica u državnom portfelju denominiranih u USD. Ministarstvo financija namjerava nastavati s praksom da jednu trećinu potreba za zaduživanjem na obvezničkim tržištima osigura inozemnim izdanjem, a preostalo prikupi na domaćem tržištu. U srpnju i studenom na dospijeću je ukupno oko 2 mlrd. eura domaćih obveznica. Prema posljednjim podacima HNB-a, MF je u vrlo povoljnoj poziciji budući da su depoziti opće države na računu središnje banke na kraju prosinca 2023. iznosili više od 5% procijenjenog BDP-a za 2023.

Tagovi: Dug opće države, ZADUŽENOST, DUG
PROČITAJ I OVO
Analitičari HNB-a i HUP-a u 2024. očekuju inflaciju od 3,5 posto
INFLACIJA
Analitičari HNB-a i HUP-a u 2024. očekuju inflaciju od 3,5 posto
ZAGREB - Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su u komentarima stope inflacije u veljači procijenili kako bi prosječna godišnja stopa inflacije u ovoj godini mogla biti na razini od oko 3,5 posto.
Aktivnost u industriji eurozone smanjena i u veljači
TRENDOVI
Aktivnost u industriji eurozone smanjena i u veljači
FRANKFURT - Proizvodna aktivnost u eurozoni smanjila se i u veljači, dvadeseti mjesec zaredom, odražavajući tvrdokorno slabu potražnju i posrtanje Njemačke, koja je zasjenila dobre rezultate na 'rubovima' eurozone, pokazalo je u petak izvješće S&P Globala.
Kineska prerađivačka industrija u veljači ponovno pala
PAD
Kineska prerađivačka industrija u veljači ponovno pala
PEKING - Aktivnost u kineskoj prerađivačkoj industriji u veljači je pala peti mjesec zaredom. Indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnji dosegnuo je 49,1 bod, što je 0,1 bod manje nego mjesec dana ranije, objavio je danas kineski Zavod za statistiku, prenosi francuska novinska agencija AFP.
Hrvatska u veljači imala najvišu stopu inflacije u eurozoni
INFLACIJA
Hrvatska u veljači imala najvišu stopu inflacije u eurozoni
ZAGREB - Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači je iznosila 4,1 posto na godišnjoj razini, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao i u siječnju, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.
Pitanje svih pitanja: Gdje pronaći radnike?
TRŽIŠTE RADA
Pitanje svih pitanja: Gdje pronaći radnike?
ANALIZA - Prošla godina donijela je pad broja službeno registriranih nezaposlenih, rast zaposlenosti i dvoznamenkasti (nominalni) rast prosječnih bruto i neto plaća. Iako usporenijom dinamikom, pozitivni trendovi bi se trebali nastaviti i u 2024.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE