Dug opće države skočio na 50,2 milijarde eura

U odnosu na svibanj 2024. javni dug veći je za gotovo 2 mlrd. eura ili 4,1% dok je na mjesečnoj razini bio manji za 0,7%. Mjesečno smanjenje rezultat je blagog smanjenja obje komponente odnosno inozemnog i unutarnjeg duga opće države.

Rast duga opće države na godišnjoj razini u promatranom razdoblju posljedica je najvećim dijelom rasta zaduživanja središnje države. U svibnju četvrti mjesec za redom rast bilježi i lokalna država koji je ubrzao na 7,6% godišnje (u odnosu na 4,5% u travnja) dok fondovi socijalne sigurnosti nastavljaju bilježiti negativne godišnje promjene. Središnja država s ukupnim dugom od 49,2 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 66%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri.

Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. Prema podacima o strukturi duga, na kraju lipnja na domaće sektore odnosilo se 70% duga konsolidirane opće države, a 30% na inozemstvo.

Hrvatska bi tako i ovu godinu, kao što je i 2024., trebala završiti s omjerom javnog duga u odnosu na BDP na razini ispod 60%. Smanjenje javnog duga bi se trebalo nastaviti i narednih godina, ali usporenijom dinamikom odražavajući normalizaciju rasta nominalnog BDP-a, uravnoteženu poziciju primarnog proračuna, ali i očekivanja o većim izdacima za plaće, mirovine i obranu.