Dug opće države u godinu dana uzletio za 32,7 milijardi kuna

Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj travnja 2020. javni dug bio je veći za 32,7 mlrd. kuna (+10,7%). Povećanje duga na godišnjoj razini rezultat je uglavnom rasta inozemne komponente duga čije se stanje u prva četiri mjeseca ove godine povećalo za 13,5 mlrd. (+12,8%) u odnosu na kraj 2020. te za 17,7 mlrd. kuna (+17,4%) u posljednjih godinu dana.

Prema podacima HNB-a, pokazatelji strukture duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U strukturi prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju ožujka 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,7%), potom dugoročni krediti (30,5%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 5,8%).

Pritom je kratkoročni dug na kraju travnja 2021. bio veći za 7,3 mlrd. kuna (+59,9%) u odnosu na kraj travnja 2020., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 27,3 mlrd. kuna (+9,34%).

Snažan rast javnog duga u prva četiri mjeseca rezultat je povećanih potreba za financiranjem uslijed rastućih potreba za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu, ali i rastućih izdataka za plaće i mirovine.

U relativnom izrazu, dug opće države na kraju ožujka 2021. iznosio je 91,3% BDP-a. Međutim, očekujemo kako će se uz očekivani gospodarski oporavak potaknut i iznad očekivanim (dosadašnjim) rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, omjer javnog duga u odnosu na BDP u ovoj godini spustiti na razine od oko 87,5%. Projekcije Vlade, objavljene u posljednjem rebalansu proračuna, blago su optimističnije te u skladu s očekivanim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti predviđaju pad omjera javnog duga i BDP-a na razinu od 86,6% u 2021. godini.