GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dug opće države uzletio na 315 milijardi kuna

Dug opće države uzletio na 315 milijardi kuna
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2020 / 13:41
Autor: RBA analize

ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je krajem svibnja 315 mlrd. kuna, što je povećanje za 22,1 mlrd. kuna odnosno 7,6% u odnosu na kraj 2019.

U odnosu na travanj dug opće države viši je za 10,1 mlrd. kuna (+3,3%), a posljedica je izdanja 1,445 mlrd. eura obveznica na domaćem tržištu tijekom svibnja. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, porast javnog duga krajem svibnja 2020. u odnosu na kraj 2019. posljedica je rasta obje komponente.

Uz povećanje unutarnjeg duga opće države na svim stavkama duga središnje države, krajem svibnja unutarnji dug opće države iznosio 213,9 mlrd. kuna (+8,5% ytd). Uz rast stavke kratkoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli su za 5,8 mlrd kuna (+15,2%ytd). Vanjska komponenta krajem svibnja bila je na razini od 101,1 mlrd. kuna (+5,6%ytd) te je u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.

Kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 značajno je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti. Pad prihoda proračuna najvećim je dijelom rezultat otpisa javnih davanja (poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit).

U takvim okolnostima, rasle su i potrebe za financiranjem. Iako inicijalni ovogodišnji plan računa financiranja nije sadržavao izdavanje dodatnih dužničkih vrijednosnica na domaćem tržištu (nakon 15 mlrd. kuna izdanja u prvom tromjesečju), povećane potrebe za financiranjem implicirale su i dodatna izdanja. Uz iznimno povoljne uvjete zaduživanja na domaćem tržištu kapitala u izazovnim tržišnim uvjetima početkom svibnja, kao što je već navedeno, realizirano je 1,445 mlrd. eura, a potom je u lipnju uslijedilo i 2 mlrd. eura inozemnog izdanja euroobveznica. dospijeća 2031. godine. Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih 5 mlrd. kuna. Uključujući ova izdanja Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 mlrd. eura obveznica na lokalnom tržištu te 2 mlrd. eura euroobveznica u lipnju.

Prema navodima iz Vlade za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu pogođenom korona krizom je ukupno isplaćeno 6,3 mlrd. kuna dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 mil. kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna. Ohrabruje podatak da će dio sredstava bit kompenziran iz EU fondova.

Ipak, fiskalna će slika u ovoj godini biti značajno pogoršana uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje. Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 80%, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak kretanja duga opće države silaznom putanjom.

Tagovi: Dug opće države, zaduženost, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
SVETSKA BANKA
Šestović: Srpski BDP ove godine pada 3%
BEOGRAD - Globalna projekcija govori da će pad svetske ekonomije u ovoj godini biti oko 4 odsto, u Evropskoj Uniji preko 8 procenata, u regionu Zapadnog Balkana očekuje da će pad biti oko 4,8 odsto, a u Srbiji 3 odsto.
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
PRORAČUN
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
BRUXELLES - Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata.
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
POSLJEDICE
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
WASHINGTON - Države zapadnog Balkana će u 2020. zbog pandemije prouzročene koronavirusom doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u najnovijoj analizi Svjetske banke (WB).
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
DUG
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
BRUXELLES - Javni dug u Europskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
PLAĆE
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici vlade da će ukupna državna izdvajanja za plaće radnika u privatnom sektoru do kraja godine dosegnuti 7,5 milijardi kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE