U odnosu na travanj dug opće države viši je za 10,1 mlrd. kuna (+3,3%), a posljedica je izdanja 1,445 mlrd. eura obveznica na domaćem tržištu tijekom svibnja. Promatrajući strukturu javnog duga prema komponentama, porast javnog duga krajem svibnja 2020. u odnosu na kraj 2019. posljedica je rasta obje komponente.
Uz povećanje unutarnjeg duga opće države na svim stavkama duga središnje države, krajem svibnja unutarnji dug opće države iznosio 213,9 mlrd. kuna (+8,5% ytd). Uz rast stavke kratkoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli su za 5,8 mlrd kuna (+15,2%ytd). Vanjska komponenta krajem svibnja bila je na razini od 101,1 mlrd. kuna (+5,6%ytd) te je u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.
Kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 značajno je povećala državne potrebe za financiranjem zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti. Pad prihoda proračuna najvećim je dijelom rezultat otpisa javnih davanja (poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit).
U takvim okolnostima, rasle su i potrebe za financiranjem. Iako inicijalni ovogodišnji plan računa financiranja nije sadržavao izdavanje dodatnih dužničkih vrijednosnica na domaćem tržištu (nakon 15 mlrd. kuna izdanja u prvom tromjesečju), povećane potrebe za financiranjem implicirale su i dodatna izdanja. Uz iznimno povoljne uvjete zaduživanja na domaćem tržištu kapitala u izazovnim tržišnim uvjetima početkom svibnja, kao što je već navedeno, realizirano je 1,445 mlrd. eura, a potom je u lipnju uslijedilo i 2 mlrd. eura inozemnog izdanja euroobveznica. dospijeća 2031. godine. Početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih 5 mlrd. kuna. Uključujući ova izdanja Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 mlrd. eura obveznica na lokalnom tržištu te 2 mlrd. eura euroobveznica u lipnju.
Prema navodima iz Vlade za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu pogođenom korona krizom je ukupno isplaćeno 6,3 mlrd. kuna dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 mil. kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna. Ohrabruje podatak da će dio sredstava bit kompenziran iz EU fondova.
Ipak, fiskalna će slika u ovoj godini biti značajno pogoršana uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje. Uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u u ovoj će se godini ponovo vratiti na razine iznad 80%, zadnji put zabilježene 2016. godine. Time će biti i zaustavljen trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a koji je trajao kontinuirano od 2014. U 2021. godini, s oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem očekujemo i povratak kretanja duga opće države silaznom putanjom.
