EIZG: Godišnji rast BDP-a u drugom tromjesečju usporio na dva posto |
| Objavljeno: 29.07.2026 / 09:02 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Prema procjeni Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG), temeljem vlastitog CEIZ indeksa, rast bruto društvenog proizvoda u Hrvatskoj u drugom tromjesečju usporio je blago na godišnjoj razini naspram brojke godišnjeg rasta u prvom tromjesečju. |
|
U svibnju je CEIZ indeks zabilježio smanjenje vrijednosti od 0,69 indeksnih bodova u odnosu na isti lanjski mjesec. Vrijednost indeksa u odnosu na travanj ove godine veća je tek za 0,03 indeksna boda. “Promatra li se po sastavnicama indeksa, veću desezoniranu vrijednost u svibnju u odnosu na travanj iste godine zabilježila je jedna komponenta indeksa, a to je broj dolazaka turista. Istovremeno, indeks obujma industrijske proizvodnje, prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost i promet u trgovini na malo ostvarili su smanjenje mjesečne desezonirane vrijednosti. Dvije komponente indeksa, odnosno prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost i broj dolazaka turista, ostvarile su ujedno i porast vrijednosti u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, dok su preostale dvije komponente iskazale smanjenje vrijednosti na godišnjoj razini”, pojašnjava EIZG. Opisano kretanje, navodi dalje EIZG, sugerira da je ekonomska aktivnost u drugom kvartalu blago usporila u odnosu na prethodno tromjesečje. “Na osnovi kretanja vrijednosti indeksa možemo procijeniti da će u drugom tromjesečju 2026. hrvatsko gospodarstvo rasti za dva posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. No, za precizniju procjenu godišnje stope promjene BDP-a valja pričekati objavu vrijednosti indeksa za lipanj ove godine”, zaključuju stručnjaci EIZG-a. U prvom tromjesečju godišnji BDP je rastao 2,2 posto. CEIZ indeks je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutačnom stanju poslovnoga ciklusa zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. Taj indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući tako preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg razdoblja. Prvu procjenu kretanja BDP-a za drugo tromjesečje Državni zavod za statistiku će objaviti 27. kolovoza. |
|
|
| Tagovi: #ceiz indeks, #hrvatski bdp, #ekonomski institut zagreb |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |