Ekonomija eurozone gotovo stala u travnju

Indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni potonuo je u travnju na 13,5 bodova, najnižu razinu otkada je Markit počeo objavljivati izvješća sredinom sredinom 1998. godine. Usporedbe radi, u vrijeme financijske krize početkom 2009. iznosio je 36,2 boda.

U ožujku kliznuo je na 29,7 bodova, signalizirajući pad gospodarske aktivnosti.

„Gospodarstvo eurozone pretrpjelo je u travnju dosad neviđenu štetu zbog mjera blokade na koje se nadovezala smanjena potražnja i nedostatak radnika i resursa", konstatira glavni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.

Izračuni bazirani na vrijednosti indeksa u travnju i podacima o BDP-u upućuju na prepostavku da se gospodarstvo eurozone na tromjesečnoj razini smanjuje približno 7,5 posto.

Potražnja je u travnju gotovo presušila, pa su kompanije dosad neviđenim tempom realizirale stare narudžbe. Rekordno je smanjen broj zaposlenih, kao i proizvođačke cijene, bilježe u Markitu.

Mjere suzbijanja pandemije posebno su teško pogodile uslužni sektor, koji je donedavno bio glavni oslonac gospodarstva eurozone. Na udaru su u prvom redu usluge organizacije putovanja, smještaja, te ugostiteljstva i turizma.

Industrija je također bilježila rekordan pad proizvodnje jer su tvornice uglavnom zatvorene osim onih koje proizvode osnovne potrepštine u doba pandemije, poput hrane, lijekova i medicinske opreme. Problemi su veliki i u lancu opskrbe, ističu u Markitu.

Stoga ne iznenađuje pesimizam poslovnih čelnika,

“Ispitanici se nadaju da će mjere obuzdavanja virusa polako biti ukinute kako bi se ublažila paraliza o kojoj su kompanije izvijestile u travnju. Čini se ipak da je taj proces jako spor kako bi se spriječio drugi val zaraza", napominje Williamson.