Ekonomisti o programu Vlade: Pripazite na ono što piše sitnim slovima |
Objavljeno: 24.07.2020 / 09:51 |
Autor: SEEbiz / Novi list |
RIJEKA - Program nove Vlade predstavio je premijer Plenković u Saboru. Neki od ciljeva su do 2024. stvoriti uvjete za 100 tisuća novih radnih mjesta, povećanje plaća, dodatna porezna rasterećenja… Ključni pojmovi su socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost. |
Sve je logično i ambiciozno, kako i treba biti u suočavanju s krizom koja prijeti, no nekako je zasad uopćeno: lijepo zvuči, ali pitanje je provedbe. Jasno je da se Vlada u projekcijama oslanja na novac iz EU-a, inače bi sve bilo gotovo nemoguća misija, a ključno je pitanje apsorpcijske moći sustava, od središnje države, preko lokalne, do privatnog sektora. Projekti, koordinacija, težak rad i optimizam moraju biti niti vodilje, jer Hrvatska i nema što izgubiti, osim velike prilike da se konačno izdigne iz tavorenja u permanentnoj strukturnoj krizi. Pitali smo analitičare što misle o sažetku Vladinog ekonomskog programa. Marijana Ivanov, profesorica, zamjenica predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, kaže za Novi list da je program, ovo što je predstavljeno, »općenit, što daje prostor i da ispadne uspješan, ako se u skladu s danim okolnostima i izvorima financiranja iz EU-a, taj novac upotrijebi za investicije i oživljavanje gospodarskih aktivnosti koje će Hrvatskoj omogućiti veće stope rasta.« – S druge strane, previše općenit program Vladu ne obvezuje na postavljanje konkretnih ciljeva koji nisu vezani uz samokorigirajuće djelovanje tržišta i ekonomije, što otvara prostor da u Hrvatskoj i dalje izostane državni intervencionizam potreban za pokretanje investicija i izvoza, u skladu s novim globalnim trendovima i ljudskim i stručnim kapacitetima koje Hrvatska ima, ističe Ivanov. Hrvatski izvoznici, podsjeća, godinama upozoravaju vlade na krive puteve razvoja hrvatske ekonomije, s lošom strukturom u smislu nedovoljne zastupljenosti znanjem i kapitalom intenzivne industrije u novim investicijama i izvozu. Upozoravaju, kaže, upravo i na manjak transformacije i zaokreta prema novim tehnologijama i inovacijama u proizvodnoj sferi gospodarstva. – Hrvatski izvoznici konstantno upozoravaju i na nedovoljnu potporu izvrsnim poduzećima i neto izvoznicima, te industrijskim aktivnostima koje stvaraju puno veću dodatnu vrijednost i mogu omogućiti veće plaće, a uz istovremeno prevelike potpore poljoprivredi i turizmu. Zbog toga su izostale kvalitativne promjene u sektorima, uz koje se može u puno većoj mjeri kvantitativno i kvalitativno unaprijediti hrvatski izvoz. Riječ je i o procesima automatizacije, robotizacije, te sektorima poput elektro-automobilske industrije i proizvodnje dijelova, IT-industrije, prehrambene, kemijske, farmaceutske, te proizvodnji opreme za obnovljive izvore energije, uz uključivanje u nove europske lance vrijednosti koje trenutno razvijaju snažne članice EU-a. Iz predstavljenog programa ne može se zaključiti da Vlada ima stratešku viziju koje su to konkretno grane hrvatske industrije prema kojima će njene politike stvoriti uvjete za veću ekspanziju i rast izvoza. Hrvatska uistinu ima velike potencijale iskoristiti transformaciju EU-a prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji, o čemu premijer jest govorio, međutim, dublja razrada tog programa zasad izostaje, zaključuje Ivanov. Ekonomski analitičar Velimir Šonje pak veli da se tu nema što previše komentirati. – Politički dokumenti su uopćeni, brojke u njima izvlače se iz rukava, još uvijek smo u fazi koja je nalik kampanji u smislu davanja obećanja. Ohrabruju neki elementi programa kao što su najava poreznog rasterećenja, povećana izdvajanja za drugi mirovinski stup, a sve to uz fiskalnu konsolidaciju i uvođenje eura u okviru mandata ove vlade. To je dobar smjer, ali to je makro slika. Vrag je u detaljima, kako sve to ostvariti, zaključuje Šonje. Mladen Vedriš, ekonomist i profesor, kaže da nisu upitni ciljevi, koji motiviraju, ali i obvezuju, međutim ostaje, veli, »onaj dio pisan sitnim slovima, a to je metodologija – kako sve to postići, kakva je kvaliteta naših javnih servisa da uistinu iskoriste taj paket koji se nudi, te kolika je apsorpcijska snaga javnog i privatnog sektora.« – Tek slijedi materijal Europske komisije u kojem će ona precizno razraditi uvjete povlačenja sredstava iz kriznog fonda, i mi ćemo se tek sučeliti sa, s jedne strane, našim stupnjem organizacije institucija da sve to i prihvate, i s onim što će Komisija propisati.
|
|
Tagovi: Marijana Ivanov, Mladen Vedriš, ekonomski program vlade, Velimir Šonje |
PROČITAJ I OVO | ||
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine |
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda. |
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom |
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku. |
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022. |
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku |
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije. |
Ekonomski instituti značajno smanjili prognozu rasta njemačkog gospodarstva |
BERLIN - Njemački bruto domaći proizvod (BDP) ove će godine porasti za samo 0,1 posto, najnovija je prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta. |