GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ekonomisti o programu Vlade: Pripazite na ono što piše sitnim slovima

Ekonomisti o programu Vlade: Pripazite na ono što piše sitnim slovima
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.07.2020 / 09:51
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Program nove Vlade predstavio je premijer Plenković u Saboru. Neki od ciljeva su do 2024. stvoriti uvjete za 100 tisuća novih radnih mjesta, povećanje plaća, dodatna porezna rasterećenja… Ključni pojmovi su socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost.

Sve je logično i ambiciozno, kako i treba biti u suočavanju s krizom koja prijeti, no nekako je zasad uopćeno: lijepo zvuči, ali pitanje je provedbe. Jasno je da se Vlada u projekcijama oslanja na novac iz EU-a, inače bi sve bilo gotovo nemoguća misija, a ključno je pitanje apsorpcijske moći sustava, od središnje države, preko lokalne, do privatnog sektora.

Projekti, koordinacija, težak rad i optimizam moraju biti niti vodilje, jer Hrvatska i nema što izgubiti, osim velike prilike da se konačno izdigne iz tavorenja u permanentnoj strukturnoj krizi. Pitali smo analitičare što misle o sažetku Vladinog ekonomskog programa.

Marijana Ivanov, profesorica, zamjenica predsjednika udruge Hrvatski izvoznici, kaže za Novi list da je program, ovo što je predstavljeno, »općenit, što daje prostor i da ispadne uspješan, ako se u skladu s danim okolnostima i izvorima financiranja iz EU-a, taj novac upotrijebi za investicije i oživljavanje gospodarskih aktivnosti koje će Hrvatskoj omogućiti veće stope rasta.«

– S druge strane, previše općenit program Vladu ne obvezuje na postavljanje konkretnih ciljeva koji nisu vezani uz samokorigirajuće djelovanje tržišta i ekonomije, što otvara prostor da u Hrvatskoj i dalje izostane državni intervencionizam potreban za pokretanje investicija i izvoza, u skladu s novim globalnim trendovima i ljudskim i stručnim kapacitetima koje Hrvatska ima, ističe Ivanov.

Hrvatski izvoznici, podsjeća, godinama upozoravaju vlade na krive puteve razvoja hrvatske ekonomije, s lošom strukturom u smislu nedovoljne zastupljenosti znanjem i kapitalom intenzivne industrije u novim investicijama i izvozu. Upozoravaju, kaže, upravo i na manjak transformacije i zaokreta prema novim tehnologijama i inovacijama u proizvodnoj sferi gospodarstva.

– Hrvatski izvoznici konstantno upozoravaju i na nedovoljnu potporu izvrsnim poduzećima i neto izvoznicima, te industrijskim aktivnostima koje stvaraju puno veću dodatnu vrijednost i mogu omogućiti veće plaće, a uz istovremeno prevelike potpore poljoprivredi i turizmu.

Zbog toga su izostale kvalitativne promjene u sektorima, uz koje se može u puno većoj mjeri kvantitativno i kvalitativno unaprijediti hrvatski izvoz. Riječ je i o procesima automatizacije, robotizacije, te sektorima poput elektro-automobilske industrije i proizvodnje dijelova, IT-industrije, prehrambene, kemijske, farmaceutske, te proizvodnji opreme za obnovljive izvore energije, uz uključivanje u nove europske lance vrijednosti koje trenutno razvijaju snažne članice EU-a.

Iz predstavljenog programa ne može se zaključiti da Vlada ima stratešku viziju koje su to konkretno grane hrvatske industrije prema kojima će njene politike stvoriti uvjete za veću ekspanziju i rast izvoza.

Hrvatska uistinu ima velike potencijale iskoristiti transformaciju EU-a prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji, o čemu premijer jest govorio, međutim, dublja razrada tog programa zasad izostaje, zaključuje Ivanov.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje pak veli da se tu nema što previše komentirati.

– Politički dokumenti su uopćeni, brojke u njima izvlače se iz rukava, još uvijek smo u fazi koja je nalik kampanji u smislu davanja obećanja. Ohrabruju neki elementi programa kao što su najava poreznog rasterećenja, povećana izdvajanja za drugi mirovinski stup, a sve to uz fiskalnu konsolidaciju i uvođenje eura u okviru mandata ove vlade. To je dobar smjer, ali to je makro slika. Vrag je u detaljima, kako sve to ostvariti, zaključuje Šonje.

Mladen Vedriš, ekonomist i profesor, kaže da nisu upitni ciljevi, koji motiviraju, ali i obvezuju, međutim ostaje, veli, »onaj dio pisan sitnim slovima, a to je metodologija – kako sve to postići, kakva je kvaliteta naših javnih servisa da uistinu iskoriste taj paket koji se nudi, te kolika je apsorpcijska snaga javnog i privatnog sektora.«

– Tek slijedi materijal Europske komisije u kojem će ona precizno razraditi uvjete povlačenja sredstava iz kriznog fonda, i mi ćemo se tek sučeliti sa, s jedne strane, našim stupnjem organizacije institucija da sve to i prihvate, i s onim što će Komisija propisati.


Tu bi mogao nastati problem, i mislim da će to biti osnovni zadatak, izazov Vladi, da složi jednu matricu i koordinacijski tim koji će na projektima raditi i sve povezivati. Ovo što je predstavljeno je front office, a rad u back officeu, na kojem se sve temelji, tek predstoji, poručuje Vedriš.

Tagovi: Marijana Ivanov, Mladen Vedriš, ekonomski program vlade, Velimir Šonje
PROČITAJ I OVO
U Sloveniji krajem srpnja 21 posto manje nezaposlenih nego lani
TRŽIŠTE RADA
U Sloveniji krajem srpnja 21 posto manje nezaposlenih nego lani
LJUBLJANA - U Sloveniji je krajem srpnja bilo 70.655 nezaposlenih, što je za 21 posto manje nego u srpnju 2020. te 0,6 posto manje nego u lipnju ove godine, a nezaposlenost se i dalje smanjuje svugdje, osim na području Ptuja i Trbovlja, podaci su slovenskog zavoda za zapošljavanje objavljeni u srijedu.
Promet u EU maloprodaji u lipnju porastao 5,3 posto
MALOPRODAJA
Promet u EU maloprodaji u lipnju porastao 5,3 posto
ZAGREB - Promet u maloprodaji u Europskoj uniji (EU) u ovogodišnjem lipnju porastao je za 5,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, a Hrvatska je među članicama s najvišom stopom rasta, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Eurostata.
Dug Crne Gore 87,39 odsto BDP-a
DRZAVNI DUG
Dug Crne Gore 87,39 odsto BDP-a
PODGORICA - Ukupan državni dug Crne Gore iznosio je na kraju juna ove godine 3,66 milijardi evra ili 87,39 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Rekordan broj novih radnih mjesta u Austriji, ali i 344.000 nezaposlenih
NEZAPOSLENOST
Rekordan broj novih radnih mjesta u Austriji, ali i 344.000 nezaposlenih
BEČ - Nakon teškog razdoblja, uzrokovanog pandemijom, u Austriji je vidljiv pozitivan trend na tržištu rada, jer nezaposlenost pada, a broj radnih mjesta raste.
Broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini nije se mijenjao
TREND
Broj zaposlenih u industriji na godišnjoj razini nije se mijenjao
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u lipnju ove godine pao je za 0,1 posto u odnosu na svibanj, dok je prema lipnju prošle godine zadržao istu razinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE