GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ekonomska kriza koštala njemačku industriju čak 100.000 radnih mjesta

Ekonomska kriza koštala njemačku industriju čak 100.000 radnih mjesta
POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.06.2025 / 18:23
Autor: SEEbiz / DPA
BERLIN - Tekuća ekonomska kriza koštala je njemačku industriju više od 100.000 radnih mjesta u godinu dana, a ključni automobilski sektor zemlje najteže je pogođen, prema analizi revizorske i konzultantske tvrtke EY koju je podijelila s dpa-om.

U automobilskom sektoru neto je ukinuto oko 45.400 radnih mjesta.

Do kraja prvog tromjesečja njemačka industrija zapošljavala je 5,46 milijuna ljudi - 1,8% ili 101.000 manje nego godinu dana ranije, prema studiji koja se temelji na podacima Saveznog statističkog ureda.

Od 2019. godine prije koronavirusa, broj zaposlenih pao je za ukupno 217.000, što je pad od 3,8%. U 2018. industriji je dosegnulo rekordnih oko 5,7 milijuna zaposlenih.

Industrijske tvrtke su pod ogromnim pritiskom, rekao je Jan Brorhilker, generalni direktor tvrtke EY.

„Agresivni konkurenti, posebno iz Kine, snižavaju cijene, ključna prodajna tržišta slabe, potražnja u Europi stagnira na niskoj razini i postoji značajna neizvjesnost oko cijelog američkog tržišta. Istovremeno, tvrtke se bore s visokim troškovima - na primjer za energiju i osoblje.“

Očekuje se daljnjih 70.000 otpuštanja

Otpuštanjima se ne nazire kraj, rekao je Brorhilker. Prihodi od njemačke industrije nastavili su lagano padati nakon pada početkom 2024.

Brorhilker očekuje da će do kraja godine biti izgubljeno najmanje 70.000 radnih mjesta u industriji. Tvrtke, posebno u strojarstvu i automobilskoj industriji, pokrenule su programe smanjenja troškova.

„Zasad ćemo čuti mnogo loših vijesti prije nego što se stvari ponovno počnu poboljšavati.“

Uspješnost sektora varira

U automobilskom sektoru, koji se bori sa slabom potražnjom, kineskom konkurencijom i prelaskom na e-mobilnost, gotovo 6% radnih mjesta izgubljeno je u roku od godinu dana. Zaposlenost u sektoru pala je na oko 734.000 ljudi do kraja ožujka.

Zaposlenost je također značajno pala u metalnoj proizvodnji i tekstilnoj industriji, sa smanjenjem od preko 4% u svakoj. Nasuprot tome, kemijski i farmaceutski sektor zabilježili su minimalan gubitak radnih mjesta od 0,3%.

Dugoročni rast industrijske zaposlenosti

Kriza u njemačkoj industriji potaknula je raspravu o Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji, a kritičari upozoravaju na deindustrijalizaciju. Međutim, dugoročno gledano, industrijska zaposlenost je porasla: Krajem 2024. godine iznosila je 3,5% ili 185.000 ljudi više nego 2014. godine, prema podacima Saveznog statističkog ureda.

„Njemački industrijski sektor često je proglašavan mrtvim, ali se više puta pokazao izuzetno otpornim zahvaljujući svojim snažnim temeljima“, rekao je menadžer EY-a Brorhilker. Međutim, uvjeti se moraju poboljšati: Osim nižih troškova i manje birokracije, potrebno je ojačati domaću potražnju kako bi gospodarstvo bilo manje ovisno o izvozu. Višemilijardni investicijski paket savezne vlade mogao bi ovdje pružiti neke impulse.

Automobilski sektor poziva na reforme

Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) također smatra da vlada ima odgovornost. Pritisak za djelovanje je velik jer je konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije posljednjih godina opala, rekla je predsjednica VDA-e Hildegard Müller.

„Konkurentnost i atraktivnost Njemačke kao lokacije stoga moraju biti vodeća načela nove savezne vlade.“

Ta dva čimbenika određuju gdje se ulažu, rekla je, što znači gdje se „stvaraju buduća radna mjesta“.

Tagovi: #njemačka industrija, #kriza, #recesija, #otpuštanja
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE