Erste Grupa: U eurozoni postoje znakovi pada inflacije

U priopćenju te bankarske grupacije navodi se kako je pitanje u kojoj mjeri gospodarstvo mora usporiti da bi došlo do pada inflacije u cjelokupnoj osnovnoj potrošačkoj košarici.

Kako je navedeno, tržišta su donijela svoju prosudbu i nakon daljnjeg povećanja kamata tijekom idućih mjeseci, tijekom ljeta očekuju daljnje smanjenje kamata u eurozoni.

"Predstavnici središnjih banaka ne očekuju smanjenje kamatnih stopa tijekom cijele 2023. godine." Njihove su izjave puno više usmjerene na razinu do koje bi kamatne stope još trebale rasti. Stoga ni 2023. godina neće biti laka", navodi se u priopćenju.

Dodaje se da inflacija u eurozoni najvećim dijelom dolazi izravno sa strane ponude, a nestašice su, kao kasna posljedica pandemije, bile praćene snažnim rastom cijena energije i hrane, pojačanim ratom u Ukrajini. .

Više kamatne stope, kako se navodi, nemaju previše učinka u borbi protiv toga, a istodobno su pojačani inflatorni pritisci jer su tvrtke sve više prebacivale na sebe veće troškove.

Europska središnja banka (ECB) trebala bi, kako je navedeno, te trendove držati pod kontrolom i spriječiti da veća inflacijska očekivanja postanu norma.

"Način da se to postigne je usporavanje gospodarstva, kroz strožu monetarnu politiku." Međutim, u kojoj će se mjeri inflacija i gospodarstvo morati usporiti da bi zaustavili rast kamata pitanje je bez jasnog odgovora", ocijenili su u Erste Grupi.

Konačna visina kamatnih stopa, kako je navedeno, ovisit će o budućim inflatornim i gospodarskim kretanjima, a za to ne postoji "algoritam", a mišljenja unutar Vijeća ECB-a o tome kako bi to moglo izgledati vrlo su različita.

Ističe se kako je jasno da će se ove godine smanjiti utjecaj cijena hrane i energenata na inflaciju, a time će se smanjiti i stopa inflacije. Osim toga, pogoršana gospodarska situacija općenito bi trebala utjecati na usporavanje inflacije, no još uvijek nema naznaka da će se to dogoditi.

Mjesečni rast cijena temeljne inflacije ubrzan je od ljeta i njihova se dinamika ne usporava, navode u bankarskoj grupaciji.

To, kako se navodi, znači da je povećanje kamata od 50 baznih bodova (bp) početkom veljače gotovo izvjesno, put nakon toga je neizvjestan, a ključno je pitanje kada će se mjesečna dinamika bazne inflacije smiriti.

– Izgledi za to nisu loši. Porast u proteklih nekoliko mjeseci najvećim dijelom dolazi od usluga, a unutar njih uglavnom od turizma. Suspregnuta potražnja nakon godina pandemije vjerojatno je bila odlučujući faktor. Osim toga, cijene hrane i energije ostaju na višoj razini nego u prethodnom razdoblju, što bi također trebalo ublažiti još jednim povećanjem tečaja od 50 bp u ožujku i posljednjim povećanjem tečaja od 25 bp u svibnju", navode stručnjaci Erste Grupe.

Posljednji put visoka inflacija bila je problem sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, a do porasta inflacije središnje su banke više od 10 godina pokušavale svojim mjerama potaknuti gospodarski rast i postići ciljanu razinu inflacije, uz umjeren uspjeh.

"Bez pandemije, naglog povećanja javne potrošnje, mjera izolacije i rata u Ukrajini, kao i posljedičnih velikih skokova cijena energije, inflacija teško da bi počela rasti." U eurozoni gotovo dvije trećine inflacije dolazi od cijena energije i hrane. Iako su veleprodajne cijene u oba područja već pale, u nekim slučajevima znatno, to se dosad gotovo nije prenijelo na potrošačke cijene", pokazalo je istraživanje Erste Grupe.

Inflaciji bi tijekom 2023. sve manje trebali doprinositi energenti, ali i hrana. Energija i hrana, kako se navodi, stoga predstavljaju dio inflacije gdje nije pitanje hoće li biti pada, već samo kada će se on dogoditi. Teže je procijeniti baznu inflaciju, odnosno sva ostala područja na koja se odnosi trećina stope inflacije.

Čimbenik koji je najteže utvrditi, procjenjuju stručnjaci Erste grupe, jest kako će se kretati ukupni prihodi u gospodarstvu, a to ne uključuje samo plaće zaposlenih, već i prihode samozaposlenih i profit tvrtki.

Pitanje je, prema tim stručnjacima, predviđa li se visoka inflacija u budućnosti i hoće li zaposlenici i poduzetnici tražiti veće stope rasta svojih primanja.

Sa stajališta ECB-a, način da se to spriječi je usporavanje gospodarstva kroz više kamatne stope.

Istraživači Erste Grupe trenutačno ne vide veliki rizik da će zarade zaposlenika potaknuti inflaciju, a s druge strane, tvrtke su od 2021. mogle formirati cijene u turbulentnom okruženju i to su iskoristile.