EU odgađa uvođenje recipročnih carina SAD-u |
| Objavljeno: 13.07.2025 / 16:08 |
| Autor: SEEbiz |
| BRUXELLES - Europska unija odlučila je odgoditi uvođenje pripremljenih recipročnih carina SAD-u koje su trebale stupiti na snagu u ponedjeljak, unatoč najavi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 30-postotnih carina na robu iz EU-a. Umjesto toga, EU daje šansu dodatnim pregovorima – rok za dogovor sada je početak kolovoza. |
|
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je kako će EU produžiti suspenziju svojih protucarinskih mjera, u nadi da bi se i dalje moglo postići rješenje kroz pregovore s Washingtonom. 'Sjedinjene Američke Države poslale su nam pismo s mjerama koje će stupiti na snagu ako ne dođe do pregovaračkog rješenja', rekla je von der Leyen. 'Stoga ćemo i mi produžiti suspenziju naših protumjera do početka kolovoza', piše Tagesschau. Međutim, jasno je poručila da Europska unija neće ostati pasivna. Komisija će, najavila je, u idućim tjednima pripremiti dodatne protumjere kako bi bila spremna odgovoriti ako pregovori propadnu. Početkom tjedna na snagu je trebao stupiti carinski protupaket vrijedan 21 milijardu eura, kao odgovor na već uvedene američke carine na niz proizvoda iz EU-a. No prema informacijama agencije Reuters, njemačka vlada i još nekoliko država članica založili su se za privremeno odustajanje od tog poteza, kako ne bi dodatno zakomplicirali pregovore s Amerikancima. Njemački ministar financija Lars Klingbeil izjavio je za Süddeutsche Zeitung kako su EU-u i dalje potrebni ozbiljni i ciljani pregovori s SAD-om. 'I dalje im pružamo ruku, ali nećemo pristati na sve', poručio je potpredsjednik vlade i šef SPD-a. Ako dogovor ne bude moguć, rekao je da EU mora odlučno reagirati kako bi zaštitila radna mjesta i gospodarstvo u Europi. Klingbeil je kritizirao Trumpovu odluku o carinama i upozorio da 'Trumpove carine donose samo gubitke – 'one pogađaju američko gospodarstvo jednako snažno kao i europsko'. Predsjednica njemačke Ljevice Ines Schwerdtner upozorila je kako Europa mora prestati biti talac nepredvidivosti američkog predsjednika. U izjavi za Der Spiegel pozvala je na novu, samostalnu i hrabru vanjskotrgovinsku politiku. 'Moramo se prestati dati ucjenjivati', rekla je Schwerdtner. Dodala je kako je sada pravo vrijeme da Europa postane gospodarski neovisna od SAD-a. 'Umjesto panike, trebamo hladnu glavu i strateško razmišljanje – vrijeme je za velike investicije u klimatski neutralnu proizvodnju, socijalnu infrastrukturu i pravedno gospodarstvo otporno na krize.'
|
|
|
| Tagovi: #EUROPSKA UNIJA, #RECIPROČNE CARINE, #TRUMPOVE CARINE, #EUROPSKA KOMISIJA, #URSULA VON DER LEYEN |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |