Europodručje: Lani drugi uzastopni godišnji pad industrijske proizvodnje |
| Objavljeno: 14.02.2025 / 11:11 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Prema jučerašnjoj objavi Eurostata, u prosincu je zabilježen pad obujma industrijske proizvodnje u europodručju na godišnjoj razini i u odnosu na mjesec ranije. |
|
Industrijska proizvodnja smanjena je za kalendarski prilagođenih 2,0% u odnosu na prosinac 2023. (-3,1% konsenzus) te za sezonski i kalendarski prilagođenih 1,1% na mjesečnoj razini (-0,6% konsenzus).
Pad na godišnjoj razini zabilježen je dvadeseti mjesec zaredom. S podacima za prosinac zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu. Prema preliminarnim podacima, u 2024. je obujam industrijske proizvodnje smanjen u prosjeku za 3,0% u odnosu na godinu ranije.
Iako većina država članica bilježi godišnji pad industrijske proizvodnje, podaci su heterogeni, s najvećim godišnjim padom u Irskoj (-5,1%) do najsnažnijeg rasta zabilježenog u Grčkoj (+5,2%). Uz Grčku, pozitivne promjene zabilježile su samo Malta (+4,1%), Litva (+4,1%), Cipar (+2,5%) i Španjolska (+0,5%), odnosno većinom zemlje s više uslužno i turistički orijentiranom gospodarskom strukturom. Na agregatnoj razini, kratkoročni izgledi snažnijeg oporavka trenutačno ostaju slabašni. Očekuje to i Europska središnja banka koja u jučer objavljenom ekonomskom biltenu spominje, između ostalog, da će slabost u prerađivačkom sektoru potrajati uz još uvijek prigušenu potražnju za industrijskim dobrima i učinke dosadašnje restriktivnosti monetarne politike.
S druge strane Atlantika, slično kao i kod indeksa potrošačkih cijena, naslovni podaci rasta američkih proizvođačkih cijena nadmašili su procjene tržišnog konsenzusa. Ukupan rast na godišnjoj razini i dalje je na 3,5%, kao i u prosincu, što je najviša stopa rasta od veljače 2023. godine (konsenzus 3,3%). Jačanje tekućih pritisaka u siječnju ponovno je bilo snažnije od procjena (0,4%, konsenzus 0,3%). Nešto skromniji pritisci zabilježeni su ako isključimo cijene energije i hrane, kao i u komponentama koje ulaze u izračun PCE indeksa. Međutim, uz kombinaciju jučerašnje objave zahtjeva za naknade za novonezaposlene koja sugerira nastavak „zategnutog“ tržišta rada, tržišni dionici ne mogu biti optimistični oko skorašnjeg popuštanja restriktivnosti monetarne politike, osobito ne u ovom tromjesečju.
|
|
|
| Tagovi: #europodručje, #eurozona, #industrijska proizvodnja, #industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |