Europodručje: Lani drugi uzastopni godišnji pad industrijske proizvodnje |
| Objavljeno: 14.02.2025 / 11:11 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Prema jučerašnjoj objavi Eurostata, u prosincu je zabilježen pad obujma industrijske proizvodnje u europodručju na godišnjoj razini i u odnosu na mjesec ranije. |
|
Industrijska proizvodnja smanjena je za kalendarski prilagođenih 2,0% u odnosu na prosinac 2023. (-3,1% konsenzus) te za sezonski i kalendarski prilagođenih 1,1% na mjesečnoj razini (-0,6% konsenzus).
Pad na godišnjoj razini zabilježen je dvadeseti mjesec zaredom. S podacima za prosinac zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu. Prema preliminarnim podacima, u 2024. je obujam industrijske proizvodnje smanjen u prosjeku za 3,0% u odnosu na godinu ranije.
Iako većina država članica bilježi godišnji pad industrijske proizvodnje, podaci su heterogeni, s najvećim godišnjim padom u Irskoj (-5,1%) do najsnažnijeg rasta zabilježenog u Grčkoj (+5,2%). Uz Grčku, pozitivne promjene zabilježile su samo Malta (+4,1%), Litva (+4,1%), Cipar (+2,5%) i Španjolska (+0,5%), odnosno većinom zemlje s više uslužno i turistički orijentiranom gospodarskom strukturom. Na agregatnoj razini, kratkoročni izgledi snažnijeg oporavka trenutačno ostaju slabašni. Očekuje to i Europska središnja banka koja u jučer objavljenom ekonomskom biltenu spominje, između ostalog, da će slabost u prerađivačkom sektoru potrajati uz još uvijek prigušenu potražnju za industrijskim dobrima i učinke dosadašnje restriktivnosti monetarne politike.
S druge strane Atlantika, slično kao i kod indeksa potrošačkih cijena, naslovni podaci rasta američkih proizvođačkih cijena nadmašili su procjene tržišnog konsenzusa. Ukupan rast na godišnjoj razini i dalje je na 3,5%, kao i u prosincu, što je najviša stopa rasta od veljače 2023. godine (konsenzus 3,3%). Jačanje tekućih pritisaka u siječnju ponovno je bilo snažnije od procjena (0,4%, konsenzus 0,3%). Nešto skromniji pritisci zabilježeni su ako isključimo cijene energije i hrane, kao i u komponentama koje ulaze u izračun PCE indeksa. Međutim, uz kombinaciju jučerašnje objave zahtjeva za naknade za novonezaposlene koja sugerira nastavak „zategnutog“ tržišta rada, tržišni dionici ne mogu biti optimistični oko skorašnjeg popuštanja restriktivnosti monetarne politike, osobito ne u ovom tromjesečju.
|
|
|
| Tagovi: #europodručje, #eurozona, #industrijska proizvodnja, #industrija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |