Europska komisija snizila prognoze slovenskog rasta

Nakon trenutno procijenjenog rasta od 1,1 posto u 2025., rast će se ove godine ipak ojačati, ali ubrzanje će biti manje nego što se očekivalo u jesenskoj prognozi, navodi se u proljetnoj gospodarskoj prognozi.

Procjena gospodarskog rasta Europske komisije tako je nešto ispod očekivanja Umara i Međunarodnog monetarnog fonda, koji su za Sloveniju ove godine predvidjeli rast od 2 posto.

Sljedeće godine Europska komisija sada očekuje rast slovenskog gospodarstva od 2,3 posto, što je 0,3 postotna boda manje od posljednje prognoze iz prošlog studenog.

Očekuje se da će ovogodišnji rast biti isključivo potaknut domaćom potrošnjom. Potrošnja kućanstava, koja bi prema očekivanjima Bruxellesa trebala porasti za 2,1 posto, odnosno 2,8 posto ove, odnosno sljedeće godine, bit će potaknuta visokom razinom zaposlenosti i očekivanim daljnjim rastom plaća, uključujući minimalne plaće i plaće u javnom sektoru, unatoč nekim negativnim učincima rata na Bliskom istoku.

Očekuje se da će plaće nominalno porasti za 6,5 posto ove godine, a za 5,6 posto sljedeće godine, dok se očekuje da će ukupni troškovi rada u cijelom gospodarstvu porasti za 4,5 posto, odnosno 3,3 posto.

Očekuje se da će javna potrošnja porasti za 4,4 posto, odnosno 1,8 posto. Očekuje se da će javna ulaganja ostati na visokim razinama zbog apsorpcije europskih sredstava, a unatoč preprekama zbog povećane globalne neizvjesnosti i visokih cijena energije, očekuje se da će trendovi privatnih ulaganja također ostati ohrabrujući. Očekuje se da će bruto investicije u fiksni kapital porasti za 3,0 posto, odnosno 2,5 posto.

Očekuje se da će doprinos vanjske trgovine ostati negativan u obje godine, što Komisija pripisuje i padu cjenovne konkurentnosti slovenskih izvoznika zbog bržeg rasta plaća od rasta produktivnosti, kao i manje povoljnim uvjetima trgovine zbog rasta cijena energije i sirovina. Očekuje se da će izvoz ove i sljedeće godine porasti za 1,6% odnosno 2,1%, dok se očekuje da će uvoz porasti za 2,7% odnosno 2,4%.

Očekuje se da će višak potražnje i dalje prevladavati na tržištu rada. Iako je zaposlenost prošle godine pala za 0,4%, ona ostaje na povijesno visokim razinama, prema Bruxellesu. Ne očekuje se da će se značajno promijeniti ove ili sljedeće godine. Stopa nezaposlenosti, prema istraživanju, trebala bi ove i sljedeće godine biti 3,8%.

Inflacija, koja je prošle godine već porasla na 2,5 posto zbog viših cijena hrane i usluga, ove godine bi trebala biti puno veća zbog cjenovnog šoka uzrokovanog ratom na Bliskom istoku i nastavka pritiska na cijene hrane i usluga. Očekuje se da će dosegnuti 3,5 posto. Sljedeće godine, kako vanjski pritisci budu jenjavali, očekuje se da će se donekle smiriti i iznositi 2,5 posto.

Strukturni rast tekuće potrošnje, praćen visokim razinama državnih ulaganja, prema očekivanjima Bruxellesa, dodatno će pogoršati saldo javnih financija. Bez dodatnih mjera poduzetih za smanjenje potrošnje, očekuje se da će deficit javnih financija ove godine dosegnuti 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema prognozama komisije, a sljedeće godine 3,5 posto. U obje godine očekuje se da će premašiti gornju granicu od tri posto iz Pakta o stabilnosti i rastu. Još je gori očekivani strukturni javni deficit, koji bi trebao dosegnuti 3,7, odnosno 3,9 posto BDP-a.

Bruxelles ne uzima u obzir mjere iz nedavno usvojenog zakona o intervenciji za razvoj Slovenije, koji se očito neće uskoro provesti. Očekuje se da će mjere iz ovog zakona imati negativan utjecaj na javne financije između 0,5 i 1,0 posto BDP-a ove godine, napisala je komisija. Očekuje se i da će pogoršati stanje javnih financija u 2027. godini.

Unatoč većem deficitu, očekuje se da će javni dug kao udio BDP-a ove godine pasti za 0,8 postotnih bodova, na 64,9 posto, u usporedbi s krajem prošle godine, a sljedeće godine povećati se na 65,1 posto BDP-a.