GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Europska unija provela tek manji dio Draghijevih preporuka

Europska unija provela tek manji dio Draghijevih preporuka
PORAZNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.09.2025 / 08:04
Autor: SEEbiz
BRUXELLES - EU je proveo samo djelić prijedloga bivšeg talijanskog premijera Maria Draghija o revitalizaciji posustalog gospodarstva bloka u utrci s globalnim rivalima poput Kine i SAD-a.

Još u rujnu 2024. Draghi je iznio 383 preporuke upozoravajući da se Europa suočava s "egzistencijalnim izazovom" i da "neće moći postati lider u novim tehnologijama, svjetionik klimatske odgovornosti i neovisni igrač na svjetskoj sceni" osim ako ne postane produktivnija.

Iznevjerena obećanja

No, godinu dana kasnije, unatoč obećanjima Europske komisije da će brzo djelovati, provedeno je samo 11,2 posto Draghijevih ideja, prema reviziji Europskog vijeća za inovacije u politikama, think-tanka sa sjedištem u Bruxellesu.

U međuvremenu, europsko gospodarstvo nastavilo je stagnirati, a američko se gospodarstvo širilo osam puta brže od gospodarstva EU u drugom tromjesečju 2025., prema podacima Eurostata.

Dužnosnici EU tvrde da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je zadužila Draghija da napiše njegovo izvješće, bila previše zaokupljena sprječavanjem potpunog trgovinskog rata sa SAD-om, održavanjem angažmana Trumpove administracije po pitanju Ukrajine i postizanjem prave ravnoteže s Kinom.

Nacionalni čelnici u Europi također su oklijevali zanemariti osjetljivost svojih zemalja i prihvatiti više prijedloga bivše predsjednice Europske središnje banke.

Čini se da je program konkurentnosti blokiran, rekao je jedan diplomat EU. „Komisija se trudi, ali u konačnici ovisi o nacionalnim čelnicima. U međuvremenu gubimo vrijeme.“

Gdje je postignut napredak?

Većina napretka postignuta je u područjima najmanjeg otpora, poput zajedničkog zaduživanja za obranu ili smanjenja birokracije, prema analitičarima Deutsche Bank.

„Do sada ne bismo nijedan od njihovih prijedloga opisali kao prekretnicu“, rekla je Marion Mühlberger, viša ekonomistica u Deutsche Banku.

Glasnogovornik komisije branio je dosadašnje rezultate komisije, rekavši da je „brzo djelovala u provedbi [Draghijevih] ključnih preporuka“, ističući podršku gigatvornicama umjetne inteligencije, proizvodnji čiste tehnologije i strategijama za rast privatnih kapitalnih ulaganja.

U svom godišnjem obraćanju Europskom parlamentu u srijedu, von der Leyen će pohvaliti dosadašnji napredak i pozvati na daljnje korake, koji su postali hitniji s obzirom na oscilirajuće transatlantske odnose pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

No, izvanredni projekti ostaju nedostižni, poput uspostavljanja unije tržišta kapitala, uklanjanja prepreka na jedinstvenom tržištu i usklađivanja više pravila koja povećavaju troškove poslovanja.

Stéphane Séjourné, povjerenik EU za industriju, okrivio je države članice za nedostatak napretka, posebno na jedinstvenom tržištu EU.

Jedan zakon EU trebao bi zamijeniti 27 nacionalnih zakona, olakšavajući poduzećima poslovanje u bloku, rekao je. „Kad to kažemo, na papiru se svi slažu“, rekao je zastupnicima prošli tjedan. Ali kada odluka stigne do vlada EU-a „postoji protivljenje“.

Vlade štite svoja nacionalna pravila, rekao je Oscar Guinea iz Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju (ECIPE), koji se zalaže za veću harmonizaciju u sektoru usluga, kako je Draghi preporučio. „Nedostatak jedinstvenog tržišta usluga zaustavlja usvajanje digitalne tehnologije i pojavu digitalnih tvrtki“, rekao je.

Nacionalni čelnici u listopadu će raspravljati o konkurentnosti, rekao je António Costa, predsjednik Vijeća EU-a koji predsjedava sastankom. Rekao je za FT da će summit biti „vrlo važan trenutak“ za poticanje unije tržišta kapitala, digitalnog eura i kako ojačati međunarodnu ulogu jedinstvene valute.

U siječnju je Bruxelles objavio „Kompas konkurentnosti“ koji je Draghijeve principe sažeo u prioritetna područja poput zajedničke kupnje kritičnih sirovina i pregleda kapitalnih zahtjeva kako bi se oslobodila bankovna ulaganja.

No komisija se suzdržala od inzistiranja na najradikalnijim Draghijevim zahtjevima, poput zajedničkog financiranja ključnih strateških industrija i zajedničke infrastrukture.

Njezin glavni fokus bio je na „pojednostavljenju i deregulaciji“, rekao je Bas Eickhout, suvođa Zelenih.

Tagovi: #mario draghi, #draghijeve preporuke, #europska komisija, #ursula von der leyen, #konkurentnost
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE