GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Europska unija se zbog rata u Iranu priprema na dugotrajnu krizu

Europska unija se zbog rata u Iranu priprema na dugotrajnu krizu
ALARMANTNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.04.2026 / 22:06
Autor: SEEbiz
BRUXELLES - Europska unija razmatra "sve mogućnosti", uključujući racioniranje goriva i oslobađanje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, dok se priprema za "dugotrajan" energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku, izjavio je povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen.

"Ovo će biti duga kriza, a cijene energenata bit će vrlo visoke još dugo vremena", rekao je Jørgensen, upozorivši da se za neke "kritičnije" proizvode "očekuje da će situacija u nadolazećim tjednima biti još gora", piše Financial Times.

Gotovo potpuno zatvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca i napadi na infrastrukturu u Zaljevu stvorili su kaos na energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i dugoročne zabrinutosti oko opskrbe. "Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego što su bile na početku krize", rekao je Jørgensen.

"Naša je analiza svakako da će ovo biti dugotrajna situacija i zemlje moraju biti sigurne da imaju ono što im je potrebno." Dodao je da, iako EU "još nije u krizi sigurnosti opskrbe", Bruxelles već izrađuje planove za suočavanje sa "strukturnim, dugotrajnim posljedicama" sukoba.

Upozorenje iz EU dolazi u trenutku kada se energetski šok širi svijetom, potičući strah od veće inflacije i sporijeg gospodarskog rasta. Vlade su zbog toga prisiljene izrađivati planove za potporu potrošačima, a neke zemlje ponovno pokreću i termoelektrane na ugljen.

Pripreme za najgore scenarije

Jørgensen je rekao da se EU "priprema za najgore scenarije", iako blok još nije u situaciji da mora racionirati ključne proizvode poput mlaznog goriva ili dizela. "Mislim, bolje je biti spreman nego kasnije žaliti", kazao je. Zrakoplovne kompanije posebno su izrazile zabrinutost zbog opskrbe mlaznim gorivom.

Na pitanje o mogućnosti ublažavanja propisa o mlaznom gorivu kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a ili dopustilo veće miješanje etanola u automobilsko gorivo, Jørgensen je odgovorio: "Još nismo došli do točke da smo mijenjali ili ispravljali bilo koje od naših trenutnih pravila."

Ipak, dodao je: "Razmatramo sve mogućnosti i jasno je da ćemo, što situacija bude ozbiljnija, morati više razmišljati i o zakonodavnim alatima." EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo. U EU točka smrzavanja iznosi -47 Celzijevih stupnjeva, dok je u SAD-u -40.

Strateške rezerve kao mogući odgovor

Jørgensen je također izjavio kako "neće isključiti" još jedno oslobađanje strateških energetskih rezervi "ako situacija postane teža". Zemlje članice EU prošlog su mjeseca sudjelovale u najvećem oslobađanju strateških rezervi nafte u povijesti, u pokušaju da obuzdaju rastuće cijene.

Povjerenik nije htio otkriti "točnu analizu" o tome kada bi novo oslobađanje moglo biti potrebno, ali je naglasio: "Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno i spremni smo to učiniti ako i kada postane nužno." "Moramo zadržati sve mogućnosti otvorenima, a ako je ovo doista, kako predviđam, dugotrajna kriza, ti će nam alati trebati i kasnije", dodao je. "To se mora učiniti u pravom trenutku i mora biti razmjerno."

Jørgensen je ponovio i svoj stav da ove godine neće biti izmjena zakonodavstva EU kako bi se zaustavio uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne isporuke prihvatljivo jer oni djeluju na "slobodnom tržištu".

Fotografija: Philip Dulian/dpa

Tagovi: #europska unija, #energetska kriza, #dan jorgensen, #hrana, #gorivo
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE