Europska unija se zbog rata u Iranu priprema na dugotrajnu krizu |
| Objavljeno: 03.04.2026 / 22:06 |
| Autor: SEEbiz |
| BRUXELLES - Europska unija razmatra "sve mogućnosti", uključujući racioniranje goriva i oslobađanje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, dok se priprema za "dugotrajan" energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku, izjavio je povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen. |
|
"Ovo će biti duga kriza, a cijene energenata bit će vrlo visoke još dugo vremena", rekao je Jørgensen, upozorivši da se za neke "kritičnije" proizvode "očekuje da će situacija u nadolazećim tjednima biti još gora", piše Financial Times. Gotovo potpuno zatvaranje ključnog Hormuškog tjesnaca i napadi na infrastrukturu u Zaljevu stvorili su kaos na energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i dugoročne zabrinutosti oko opskrbe. "Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego što su bile na početku krize", rekao je Jørgensen. "Naša je analiza svakako da će ovo biti dugotrajna situacija i zemlje moraju biti sigurne da imaju ono što im je potrebno." Dodao je da, iako EU "još nije u krizi sigurnosti opskrbe", Bruxelles već izrađuje planove za suočavanje sa "strukturnim, dugotrajnim posljedicama" sukoba. Upozorenje iz EU dolazi u trenutku kada se energetski šok širi svijetom, potičući strah od veće inflacije i sporijeg gospodarskog rasta. Vlade su zbog toga prisiljene izrađivati planove za potporu potrošačima, a neke zemlje ponovno pokreću i termoelektrane na ugljen. Pripreme za najgore scenarije Na pitanje o mogućnosti ublažavanja propisa o mlaznom gorivu kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a ili dopustilo veće miješanje etanola u automobilsko gorivo, Jørgensen je odgovorio: "Još nismo došli do točke da smo mijenjali ili ispravljali bilo koje od naših trenutnih pravila." Ipak, dodao je: "Razmatramo sve mogućnosti i jasno je da ćemo, što situacija bude ozbiljnija, morati više razmišljati i o zakonodavnim alatima." EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo. U EU točka smrzavanja iznosi -47 Celzijevih stupnjeva, dok je u SAD-u -40. Strateške rezerve kao mogući odgovor Povjerenik nije htio otkriti "točnu analizu" o tome kada bi novo oslobađanje moglo biti potrebno, ali je naglasio: "Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno i spremni smo to učiniti ako i kada postane nužno." "Moramo zadržati sve mogućnosti otvorenima, a ako je ovo doista, kako predviđam, dugotrajna kriza, ti će nam alati trebati i kasnije", dodao je. "To se mora učiniti u pravom trenutku i mora biti razmjerno." Jørgensen je ponovio i svoj stav da ove godine neće biti izmjena zakonodavstva EU kako bi se zaustavio uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne isporuke prihvatljivo jer oni djeluju na "slobodnom tržištu". |
|
|
| Tagovi: #europska unija, #energetska kriza, #dan jorgensen, #hrana, #gorivo |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |