Europsko gospodarstvo ubrzalo u prvom kvartalu |
| Objavljeno: 06.06.2025 / 20:39 |
| Autor: SEEbiz |
| FRANKFURT - Gospodarstvo eurozone i EU-a ubrzalo je u prvom tromjesečju, uz snažan oporavak izvoza i pojačana ulaganja kompanija, pokazale su u petak nove procjene europskog statističkog ureda. |
|
Gospodarska aktivnost u eurozoni i EU porasla je u prvom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari, udvostručivši procjenu objavljenu sredinom svibnja. U razdoblju od listopada do prosinca BDP je u zoni primjene zajedničke europske valute bio porastao za revidiranih 0,3 posto i za 0,4 posto na razini Unije, pokazuju izračuni Eurostata. I godišnja usporedba pokazuje nešto snažniji rast aktivnosti u prvom tromjesečju, za 1,5 posto u eurozoni i za 1,6 posto u EU. Sredinom svibnja statističari su rast na oba područja bili procijenili na 1,2 posto. Poticaj gospodarstvu u zoni primjene zajedničke europske valute bili su na početku godine snažan oporavak izvoza i pojačana potrošnja kompanija, pokazuju podaci. Izvoz eurozone porastao je za 1,9 posto u odnosu na četvrto tromjesečje kada je bio stagnirao. Potrošnja kompanija uvećana je za 1,8 posto, nakon 0,7-postotnog povećanja u razdoblju od listopada do prosinca, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda. Potrošnja kućanstava osjetno je pak usporila u odnosu na kraj prošle godine, s 0,5 na 0,2 posto, izračunali su statističari. Hrvatska uz Italiju Slijede Malta i Cipar s rastom aktivnosti za 2,1 odnosno za 1,3 posto. Blizu je 'jedinice' i Češka gdje je uvećana za 0,8 posto. U Hrvatskoj je gospodarska aktivnost u razdoblju od siječnja do ožujka, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećana za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je bila porasla za 1,2 posto. Istu stopu rasta zabilježila je u prvom tromjesečju i Italija, a blizu su i Njemačka i Litva gdje je iznosila 0,4 posto, i Slovačka s 0,2 posto. Najveći pad aktivnosti bilježio je pak Luksemburg, za 1,0 posto. Slijedi Slovenija gdje je smanjena za 0,8 posto. Irska na čelu Slijede Poljska i Danska gdje je porasla za 3,7 odnosno za 3,6 posto. Hrvatska se rastom aktivnosti u prvom tromjesečju za 3,1 posto u odnosu za isto prošlogodišnje razdoblje svrstala rame uz rame s Bugarskom. U razdoblju od listopada do prosinca aktivnost u hrvatskom gospodarstvu bila je porasla za 3,7 posto. Blizu je Hrvatskoj i Bugarskoj na početku godine bila i Malta gdje je uvećana za 2,9 posto. Najveći pad aktivnosti bilježila je pak Slovenija, za 0,8 posto. Slijede Mađarska, Austrija i Luksemburg gdje je smanjena za 0,4 posto, a blizu je i Latvija s padom aktivnosti za 0,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. |
|
|
| Tagovi: #EUROZONA, #EUROPSKA EKONOMIJA, #EUROSTAT |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |