GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.

Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.
NESLAVNO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.04.2021 / 15:15
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.

Na razini Europske unije proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u poskočio je u 2020. godini na 6,9 posto, s 0,5 posto u prethodnoj godini.

U eurozoni porastao je na 7,2 posto, s 0,6 posto u 2019. godini, izračunao je europski statistički ured.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na razini EU-a u 2020. godini na 90,7 posto, sa 77,6 posto u godini ranije.

U zoni primjene zajedničke europske valute gotovo se izjednačio s BDP-om, poskočivši na 98,0 posto. U 2019. godini iznosio je 84,0 posto.

EU je ove godine zbog pandemije suspendirao propise prema kojima proračunski manjak članica iskazan udjelom u BDP-u ne bi trebao prekoračiti 3,0 posto, a javni dug 60 posto.

Španjolska s najvećim manjkom

Gotovo sve su zemlje EU-a u 2020. premašile gornju granicu dopuštenog manjka iskazanog udjelom u BDP-u od tri posto, uz iznimku Danske gdje je iznosio 1,1 posto. Blizu su granice Švedska i Bugarska, gdje je iznosio 3,1 odnosno 3,4 posto.

Najviši je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila Španjolska, od 11,0 posto. Slijede Malta, Grčka i Italija s 10,1 odnosno 9,7 i 9,5 posto. Blizu su i Belgija, s 9,4 posto, te Francuska i Rumunjska s 9,2 posto. U Austriji bio je nešto ispod 9,0 posto.

U Sloveniji i Mađarskoj proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 8,4 odnosno 8,1 posto.

Eurostat je u skupinu izdvojio i Hrvatsku s manjkom u proračunu konsolidirane opće države iskazanim udjelom u BDP-u od 7,4 posto, odnosno 27,5 milijardi kuna. Isti je manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježila i Litva, a blizu je i Poljska sa sedam posto.

U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,3 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna. Time je snižena procjena iz prošlogodišnjeg listopada, prema kojoj je višak u 2019. iznosio 0,4 posto odnosno 1,59 milijardi kuna.

Grčka s najvećim dugom

Borba s posljedicama pandemije očitovala se i u povećanju javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, koji je u 14 zemalja EU-a u 2020. premašio gornju dopuštenu granicu u EU od 60 posto.

Najviši je ponovo bio u Grčkoj, dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 155,8 posto, Portugal sa 133,6 posto i Španjolska sa 120 posto BDP-a.

Među zemljama s najvišim javnim dugom Eurostat je izdvojio i Cipar, gdje je dosegnuo 118,2 posto, te Francusku i Belgiju, čiji je javni dug iznosio 115,7 odnosno 114,1 posto BDP-a.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju 2020. godine dosegnuo 88,7 posto BDP-a, odnosno 329,7 milijardi kuna, . U 2019. godini iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, čime je potvrđena procjena iz listopada prošle godine.

Najbliže su Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u Austrija, s 83,9 posto, te Mađarska i Slovenija, s 80,4 odnosno 80,8 posto BDP-a.

U Njemačkoj je udio javnog duga u BDP-u premašio gornju propisanu granicu od 60 posto, dosegnuvši u 2020. godini 69,8 posto.

Najniži udio duga u BDP-u u 2020. imala je Estonija, od 18,2 posto. Najbliže su joj Luksemburg i Bugarska, s udjelima od 24,9 odnosno 25 posto.

U skupini zemalja s najnižim razinama duga iskazanim udjelom u BDP-u Eurostat je još izdvojio Češku i Švedsku, s udjelima od 38,1 odnosno 39,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Tagovi: Eurostat, proračunski deficit, deficit
PROČITAJ I OVO
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
OPORAVAK
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
BEOGRAD – Primetan je optimizam u procenama za 2021. godinu kompanija članica AmCham-a zahvaljujući oporavku svetske privrede i fiskalnim i monetarnim podsticajima.
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
OPORAVAK
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
PARIZ - Pad gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa neće biti onoliko dubok koliki je bio nakon bankarske krize 2008. godine, ali bi oporavak mogao biti prilično dug, rekao je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za pariški Le Monde.
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
TREND
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
BEOGRAD - Industrijska poizvodnja u Srbiji je u martu ove godine međugodišnje povećana za 6,1 odsto, proizvodnja prerađivačke industrije za 6,5 odsto, elektroprivrede za pet, a rudarstva za 5,7 odsto, navodi se u najnovijem broju mesečnika Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe
TRŽIŠTE RADA
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe

ZAGREB - Krajem travnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su bile 148.744 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini pad za 4,4 posto, a po prvi put u nešto više od godinu dana nezaposlenost je pala i na godišnjoj razini, i to za 6,6 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podatci HZZ-a.

Prošli tjedan vrijednost fiskaliziranih računa dva posto veća nego 2019.
RAČUNI
Prošli tjedan vrijednost fiskaliziranih računa dva posto veća nego 2019.
ZAGREB - U svim djelatnostima iz sustava fiskalizacije prošli tjedan vrijednost računa povećana je za 27 posto u odnosu na usporedivi tjedan prošle godine, a za dva posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Porezne uprave.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE