Financijsko bogatstvo kućanstava po glavi stanovnika u široj regiji povećalo se gotovo pet puta u posljednjih 20 godina |
| Objavljeno: 20.11.2025 / 16:44 |
| Autor: SEEbiz |
| MILANO - The Investment Institute by UniCredit objavio je nove istraživačke bilješke "CEE Household Wealth" za regiju Srednje i Istočne Europe. |
|
Kada je riječ o ulaganju vlastitih sredstava, kućanstva u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) pretežno ulažu u strane valute i depozite u bankama, što ukazuje na prostor za mogućnost ulaganja u instrumente financijskog tržišta. Nizak udio vlasništva kućanstava nad obveznicama i dionicama lokalnih vlasti ostavlja prostor za povećanje njihovih ulaganja u ovu vrstu imovine. To su neki od nalaza najnovije istraživačke bilješke "CEE Household Wealth", koju je objavio The Investment Institute by UniCredit. "Bogatstvo kućanstava nije samo financijski pokazatelj: to je mjera otpornosti, prilika i dugoročne sigurnosti koju ljudi imaju u svom gospodarstvu. Istraživanje pokazuje da je, kada je riječ o bogatstvu kućanstava, regija srednjoj i istočne Europe u procesu transformacije s novim prilikama u budućnosti i prostorom za napredak", naglašava Teodora Petkova, direktorica za srednju i istočnu Europu u UniCreditu. Istraživanje pokazuje da se financijsko bogatstvo kućanstava po glavi stanovnika u Srednjoj i Istočnoj Europi povećalo gotovo pet puta tijekom posljednjih dvadeset godina, dok su se gospodarstva zemalja regije postupno približavala gospodarstvima zemalja zapadne Europe, dok je u zapadnoeuropskim zemljama, poput Njemačke, Italije i Austrije, porast bio dvostruki. „Ipak, financijsko bogatstvo po glavi stanovnika u zemljama Srednje i Istočne Europe još uvijek iznosi oko 30% razine zapadnoeuropskih zemalja, što ukazuje na mogućnost daljnjeg napretka“, kaže Mauro Giorgio Marano, viši ekonomist za regiju Srednje i Istočne Europe i jedan od autora studije. Kućanstva u Srednjoj i Istočnoj Europi pokazuju oprezan pristup raspodjeli imovine u procesu ulaganja, pri čemu ulaganja u stranu valutu i depozitna ulaganja ostaju njihovi najčešće odabrani oblici ulaganja. To zahtijeva prostor za veću diverzifikaciju, na primjer, kroz veća ulaganja u instrumente financijskog tržišta poput obveznica, dionica i uzajamnih fondova. Ograničeni udio dužničkih vrijednosnih papira u miksu imovine kućanstava ukazuje na to da postoji potencijal za povećanje uloge koju kućanstva imaju u financiranju državnog duga, napominje Eszter Gárgyán, CFA, FX strateg za Srednju i Istočnu Europu. Prema njezinim riječima, to bi također moglo pomoći u smanjenju međunarodne ranjivosti zemalja. Mađarska, Poljska, Hrvatska i Češka Republika postigle su značajan napredak u tom pogledu. S obzirom na konzervativizam kućanstava u Srednjoj i Istočnoj Europi u pogledu ulaganja i alokacije imovine, strani investitori i dalje dominiraju burzama u regiji. Nedavni iznadprosječni rezultati burzi u Srednjoj i Istočnoj Europi mogli bi učiniti lokalna tržišta privlačnijima domaćim individualnim investitorima. "Bogatstvo kućanstava Srednje i Istočne Europe" jedna je od mnogih istraživačkih bilješki Investicijskog instituta UniCredita. Institut je osnovan kako bi pružio stručnu analizu za odluke o ulaganjima i alokaciji imovine u izazovnim i turbulentnim vremenima. "Usredotočeni smo na glavne makroekonomske, geopolitičke i tržišne teme današnjice, a istovremeno nudimo naš pogled na megatrendove koji će oblikovati globalno gospodarstvo u dalekoj budućnosti - od novih tehnoloških horizonata do demografskih promjena i klimatskih izazova", kaže Edoardo Campanella, direktor i glavni urednik Investicijskog instituta UniCredita i urednik Istraživačke bilješke o bogatstvu kućanstava Srednje i Istočne Europe. |
|
|
| Tagovi: #Financijsko bogatstvo kućanstava, #Edoardo Campanella, #Teodora Petkova, #CEE Household Wealth, #UniCredit, |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |