GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Georgieva: Covid-19 mogao bi produbiti nejednakost u Europi

Georgieva: Covid-19 mogao bi produbiti nejednakost u Europi
UPOZORENJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.02.2021 / 14:02
Autor: SEEbiz / H
STRASBOURG - Pandemija covida-19 mogla bi produbiti razlike u Europi ne budu li vlade rješavale zdravstvenu krizu na globalnoj razini i podupirale gospodarstvo dok kriza ne završi, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Kristalina Georgieva pohvalila je u ponedjeljak vlade EU-a zbog više od tri tisuće milijardi eura fiskalnih potpora tvrtkama i kućanstvima, uključujući programe očuvanja radnih mjesta u koje je uključeno više od 54 milijuna radnika.

"Ali put ka oporavku... je neujednačen... zbog razlika u početnim pozicijama, gospodarskoj strukturi i mogućnostima za poduzimanje mjera, što uzrokuje produbljivanje nejednakosti među zemljama i unutar njih samih", upozorila je Georgieva na konferenciji u Europskom parlamentu.

Tako su zemlje EU-a koje se tradicionalno oslanjaju na turizam, poput Španjolske, Grčke i Italije, u 2020. zabilježila pad BDP-a za više od devet posto, dok je u Uniji on u prosjeku pao 6,4 posto.

Prema prognozama MMF-a, do kraja 2022. godine dohodak po stanovniku u središnjoj i istočnoj Europi trebao bi biti 3,8 posto slabiji no što se prognoziralo prije krize, nasuprot zaostatku za samo 1,3 posto u razvijenim gospodarstvima EU-a, napomenula je Georgieva.

Covid će po MMF-u produbiti i nejednakost unutar zemalja, pa će tako posebno teške posljedice krize trpjeti regije koje su prije krize imale niži BDP po stanovniku, manju produktivnost, veći sektor oslonjen na izravan kontakt s klijentima i manje poslova pogodnih za rad na daljinu.

Gubitak milijuna radnih mjesta najteže će pak pogoditi žene i mlade, posebno one s nižim primanjima i štednjom, objašnjava Georgieva.

Cijepljenje okosnica politike

Vlade EU-a zato moraju stvoriti uvjete za oporavak gospodarstva i ublažavanje razlika, stavljajući na prvo mjesto okončanje zdravstvene krize, istaknula je,

"Cijepljenje je ove godine okosnica ekonomske politike, i u Europi i u svijetu. Dok pandemiju ne porazimo posvuda, izlažemo se riziku novih mutacija koje ugrožavaju naš napredak", naglasila je, pozivajući na suradnju u financiranju nabave i distribucije cjepiva.

Vlade također moraju nastaviti podupirati poduzeća i kućanstva sve dok pandemija ne bude suzbijena.

"Potpora mora biti postupno ukinuta nakon trajnog izlaska iz zdravstvene krize, ne prije toga", naglasila je, jer će se u protivnom razlike među zemljama produbiti.

Dugoročno je najvažnija koordinacija zelenih i digitalnih ulaganja, dodala je.

"Naša analiza pokazuje da bi ona mogla potaknuti godišnji rast globalnog BDP-a za oko 0,7 posto u razdoblju od 15 godina, stvarajući milijune novih radnih mjesta", rekla je.

EU je prošle godine pristao zajednički se zadužiti za 750 milijardi eura i utrošiti ih, kroz bespovratnu pomoć i povoljne zajmove, na reforme, te zelena i digitalna ulaganja koja bi potaknula potencijalni rast najranjivijih zemalja.

Ministri financija EU-a za sada žele zadržati fiskalne poticaje, ali će u drugom tromjesečju početi razgovarati o tome kada bi opću potporu svim kompanijama trebalo zamijeniti ciljanom, te kako se nositi s posljedičnim valom stečajeva, objašnjava Reuters.

Tagovi: Kristalina Georgieva, Međunarodni monetarni fond
PROČITAJ I OVO
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju
SIGNALI
Blago pogoršano raspoloženje njemačkih izvoznika u travnju
BERLIN - Raspoloženje među njemačkim izvoznicima blago se pogoršalo u travnju u odnosu na ožujak, pokazalo je najnovije istraživanje münchenskog instituta za ekonomska istraživanja Ifo.
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
SIGNALI
Poboljšano poslovno raspoloženje u Njemačkoj
BERLIN - Raspoloženje u njemačkom gospodarstvu blago se popravilo u travnju. Pokazatelj gospodarske klime, koji izračunava minhenski institut Ifo, porastao je sa sezonski prilagođenih ožujskih 87,9 bodova na 89,4 boda. To je treće uzastopno poboljšanje raspoloženja.
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAPOSLENOST
U Hrvatskoj milijun i 603 tisuće zaposlenih - prosjek 2023.
ZAGREB - U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
ZABRINUTOST
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih.
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
IZNENAĐENJE
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE