Globalna ekonomija već osjeća posljedice Trumpovih carina |
| Objavljeno: 05.05.2025 / 08:09 |
| Autor: SEEbiz |
| LONDON - Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa sve više začepljuju kotače svjetskog gospodarstva koje je desetljećima podmazivala predvidljiva i relativno slobodna trgovina. |
|
Velike multinacionalne kompanije, pa čak i nišni igrači u e-trgovini, prošli su tjedan smanjile prodajne ciljeve, upozorile na otpuštanja i revidirale svoje poslovne planove, dok su velike ekonomije revidirale izglede za rast usred sumornih podataka. Dok se financijska tržišta klade da će se SAD i Kina povući iz sveopćeg trgovinskog rata i da će Trump sklapati sporazume kako bi izbjegao veće tarife drugima, sama neizvjesnost o tome gdje će to završiti postala je glavni faktor otpora. "Američka carinska politika ozbiljan je negativan šok za svijet u bliskoj budućnosti", rekla je Reutersu Isabelle Mateos y Lago, glavna ekonomistica grupe u francuskoj banci BNP Paribas. „Završetak američkih tarifa mogao bi biti dalje i na višoj razini nego što se prije mislilo“, rekla je o općim američkim tarifama koje su trenutno postavljene na početnoj razini od 10%, uz više, sektorske carine na proizvode poput čelika, aluminija i automobila. Peking je u petak izjavio da procjenjuje ponudu Washingtona za razgovore o američkim tarifama od 145%, na što je odgovorio s 125% carina. Trumpova administracija također je nagovijestila da je blizu dogovora sa zemljama uključujući Indiju, Južnu Koreju i Japan kako bi se izbjegle daljnje tarife u nadolazećim tjednima. U međuvremenu, tvrtke poput švedskog proizvođača kućanskih aparata Electrolux smanjile su svoje izglede, dok su Volvo Cars, proizvođač računalnih naprava Logitech i div pića Diageo odustali od svojih ciljeva zbog neizvjesnosti. Prošlotjedno uklanjanje "de minimis" bescarinskog tretmana za pakete e-trgovine vrijedne manje od 800 dolara za proizvode iz Kine težak je udarac za mnoge manje igrače. „Idemo s nule na 145%, što je zaista neodrživo za tvrtke i neodrživo za kupce“, rekla je Cindy Allen, izvršna direktorica Trade Force Multipliera, globalne konzultantske tvrtke za trgovinu. „Vidjela sam mnogo malih i srednjih poduzeća koja su jednostavno odlučila potpuno izaći s tržišta.“ Izgledi za carine potaknuli su Japansku središnju banku da prošli tjedan smanji svoje prognoze rasta, dok su prognostičari u snižavanju izgleda rasta za Nizozemsku i regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) naveli trgovinske napetosti. Dok službene mjere aktivnosti u vodećim gospodarstvima još uvijek sustižu pesimistično raspoloženje, ono se pojavljuje u pomno praćenim anketama menadžera nabave u tvornicama diljem svijeta. Aktivnost kineskih tvornica smanjila se najbržim tempom u 16 mjeseci u travnju, pokazalo je jedno takvo istraživanje prošli tjedan, dok je slično očitanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo da se britanski tvornički izvoz prošli mjesec smanjio najvećim tempom u gotovo pet godina. Ekonomisti su brzo upozorili da bi snažniji izgledi iz Njemačke usmjerene na izvoz mogli biti uglavnom posljedica toga što su tvornice unaprijed opskrbljivale poslovanje kako bi ga izbacile iz vrata prije nego što su tarife stupile na snagu. "(To) znači da bi u nadolazećim mjesecima moglo doći do negativne reakcije", upozorio je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist u Hamburg Commercial Bank AG. Međutim, iako je "avansno" opskrbljivanje možda pomoglo Indiji da u travnju dosegne 10-mjesečni maksimum rasta proizvodnje, analitičari su primijetili da bi zemlja - koja se suočava s nižim tarifama od Kine i prema kojoj je Apple preusmjerio dio proizvodnje - mogla na kraju biti pravi pobjednik. "Indija je u dobroj poziciji da bude alternativa Kini kao dobavljač robe SAD-u u neposrednom roku", rekla je ekonomistica za tržišta u razvoju Shilan Shah iz Capital Economicsa, predviđajući da će kaznene tarife za Kinu "ostati". Zasad većina ekonomista Trumpov tarifni manevar naziva "šokom potražnje" za svjetsko gospodarstvo koji će, poskupljujući uvoz za američka poduzeća i potrošače, smanjiti aktivnost drugdje. Pozitivna strana ovoga mogla bi biti smanjenje inflacijskih pritisaka i time dati središnjim bankama drugdje veći prostor za poticanje gospodarstva smanjenjem kamatnih stopa - nešto što Banka Engleske ovog tjedna navodno koristi. No, ono što tek treba vidjeti jest hoće li Trumpov pokušaj ponovnog uravnoteženja trgovinskog sustava u korist Amerike konačno potaknuti druge da obnove vlastita gospodarstva: na primjer, ako Kina krene s povećanjem poticaja za svoje domaće gospodarstvo ili ako zemlje eurozone uklone prepreke koje još uvijek koče njihovo jedinstveno tržište. |
|
|
| Tagovi: #trumpove carine, #globalna ekono0mija, #trgovina, #protekcionizam, #Logitech, #Volvo, #Electrolux, #Diageo, #Apple, #Indija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
| Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto |
| ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. |