Gotovo 70% hrvatskog izvoza otpada na zemlje EU

Štoviše, privremeni podaci za studeni i prosinac potvrdili su nastavak dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba. Izraženo u eurima, izvoz roba u studenom u odnosu isto razdoblje 2021. godine usporio je na 23,6% (u odnosu na 25% u listopadu), dok je vrijednost uvezenih roba porasla za 31,7% na godišnjoj razini (u odnosu na 42,5% u listopadu). Oporavak domaće i inozemne potražnje nakon 2020. rezultirao je trendom dvoznamenkastih stopa rasta uvoza i izvoza koji je započeo u ožujku 2021., a nastavio se tijekom cijele 2022. kao odraz snažnog rasta cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu koje se prelijevaju i na domaće.

U razdoblju od siječnja do studenog, promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je 22,06 mlrd. eura, odnosno ostvaren je rast od 32,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 38,29 mlrd. eura, porasla je za 48,6% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u razdoblju siječanj-studeni 2022. iznosio je 16,23 mlrd. eura (+78,9% u odnosu na sij.-stu. 2021.). Produljivanje manjka u robnoj razmjeni očekivano je i zbog veće uvozne baze.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u studenom 64,5%, dok je u razdoblju sij.-stu. 2022. iznosila 57,6%. Poboljšanje pokrivenosti uvoza izvozom u studenom na mjesečnoj razini (+7pb) rezultat je mjesečnog rasta izvoza i pada uvoza. Naime, u odnosu na listopad, vrijednost izvoza robe bila je veća za 7,4%, dok je vrijednost uvoza smanjena za 4,3%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni smanjio te je u studenom iznosio 1,25 mlrd. eura (u odnosu na 1,57 mlrd. eura mjesec ranije).

Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do studenog 2022., Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 15,17 mlrd. eura ili 68,7% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 33,5%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 36,6% uz vrijednost uvoza od 26,93 mlrd. eura (70,3% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 11,76 mlrd. eura ili 40,8% u odnosu na sij.-stu. 2021. godine. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 67,1% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 62,7% uvoza s EU tržišta).

Trgovinski partneri Hrvatske koji se nalaze u europodručju sudjeluju u promatranom razdoblju u ukupnom izvozu i uvozu roba s 50,3% odnosno s 54,4%. Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, u prvih jedanaest mjeseci 2022. Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti od 4,22 mlrd. eura ili 19,2% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 2,82 mlrd. eura ili 7,4% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,4 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od 33% u odnosu na isto razdoblje 2021.

Promatrano prema NKD-u, najveća nominalna povećanja izvoza i uvoza robe u prvih jedanaest mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije zabilježena su kod Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a slijedi Rudarstvo i vađenje. Unutar prerađivačke industrije, ostvarenim povećanjem dominira kategorija Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posebice kod uvoza. Prerađivačka industrija u ukupnom izvozu i uvozu sudjeluje s više od 78% vrijednosti, a zbog visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva velika većina djelatnosti unutar prerađivačke industrije ostvaruje manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom. U cijeloj 2022. snažno produbljivanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom odražavat će ponajviše rast neto uvoza energenata zbog povećanih cijena na svjetskom tržištu, ali i ostalih kategorija roba, posebice prehrambenih i industrijskih sirovina.

U prvoj polovini 2023., u skladu s kretanjima na globalnim tržištima, očekujemo usporavanje inozemne potražnje za hrvatskom robom kao posljedica već primjetnog usporavanja gospodarskih aktivnosti, posebice prerađivačkog sektora. S druge strane, promjene koje su se Hrvatskoj dogodile s početkom 2023. trebale bi ublažiti taj učinak i djelovati pozitivno na gospodarska kretanja. I prihvaćanje eura kao službene valute plaćanja kao i ulazak u zajednički šengenski prostor olakšavaju razmjenu dobara i usluga unutar EU odnosno europodručja.