Građevinski sektor i iduće će godine imati solidan rast

ANALITIČARI

Objavljeno: 27.10.2025 / 09:29

Autor: RBA analize

ANALIZA - Prema privremenim podacima DZS-a, u kolovozu su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020.

Kalendarski prilagođen rast iznosio je 5,4% na godišnjoj razini (u odnosu na 7,4% u srpnju). Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta iznosila je također 2,0%. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je manji za 0,9%.

Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, u razdoblju od siječnja do kolovoza, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći u prosjeku za 8,4%. Prema izvornim indeksima godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila je 6,6%. Rast je zabilježen i kod izgradnje zgrada (+9,¸1%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (+1,5%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

Prema podacima HNB-a, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka, iako je u kolovozu blago smanjen. Štoviše, kontinuirano nadmašuje pokazatelje pouzdanja u trgovini, uslugama i industriji. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju.

Podržano europskim sredstvima, građevinarstvo nastavlja sa solidnom dinamikom rasta premda primjećujemo usporavanje. Na polagano usporavanje upućuje i skromniji rast vrijednosti novih narudžbi (+2,4% godišnje u prvoj polovini 2025., dok je na razini 2024. iznosio gotovo 12%). Istovremeno je dozvola za građenje u prvih osam mjeseci 2025. bilo 2,3% manje nego u razdoblju siječanj-kolovoz 2024.

Predmnijvamo da bi raščlamba komponenti investicija u bruto domaćem proizvodu uvelike pokazala snažnu aktivnost opće države u ovom sektoru. Građevinarstvo bi trebalo nastaviti s umjereno pozitivnim trendovima u 2026. pri čemu će izvore rasta financirati raspoloživim sredstvima iz europskih fondova. Pri tome treba imati na umu da nam na raspolaganju, osim sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, stoje još barem tri tranše iz Programa za oporavak i otpornost (3,7 mlrd EUR). Dakle, investicijska aktivnost prema našim očekivanjima sugerira i dalje relativno snažan doprinos investicija BDP-u odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti u narednim tromjesečjima.

Tagovi: #GRAĐEVINSKI SEKTOR, #GRAĐEVINA,S TANOGRADNJA, #NEKRETNINE, #CIJENE NEKRETNINA

	PROČITAJ I OVO

RAST CIJENA

Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %

BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.

PRIZNANJA

Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

SNIŽENE PROGNOZE

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo

WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

ZARADE

Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura

ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.

RIZICI

Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije

BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.