HNB: Cijene usluga najviše pridonose ukupnoj inflaciji |
| Objavljeno: 31.07.2026 / 16:48 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Cijene usluga najviše pridonose ukupnoj inflaciji u srpnju, kaže se u komentaru o kretanju inflacije u srpnju, koji je u petak objavila Hrvatska narodna banka (HNB). |
|
Usporavanje ukupne inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju, odražava smanjenje godišnje stope promjene cijena hrane na 0,5 posto (s 1,8 posto u lipnju), energije na 12,2 posto (s 13,2 posto u lipnju) te industrijskih proizvoda na minus 1,1 posto (s minus 0,6 posto u lipnju), kaže se u komentaru. Nasuprot tome, dodaje se, inflacija cijena usluga nastavila je ubrzavati te u srpnju iznosi 8,5 posto, u odnosu na 8,1 posto koliko je iznosila u lipnju. Pritom cijene usluga, kao i po harmoniziranom pokazatelju, najviše pridonose ukupnoj inflaciji u srpnju, dok je u lipnju njihov doprinos bio jednak doprinosu cijena energije, ističe HNB. Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u ovogodišnjem je srpnju iznosila 3,9 posto u odnosu na srpanj lani, dok je u odnosu na lipanj 2026. niža za 0,2 posto, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku. Tako je, nakon što je u lipnju usporila na 4,5 posto na godišnjoj razini, sa svibanjskih 5,2 posto i travanjskih 5,8 posto, nastavljen trend njezina usporavanja treći mjesec uzastopno. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni Eurostata, u srpnju su u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 3,6 posto u odnosu na srpanj 2025. godine. Prosječna godišnja inflacija u cijeloj eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto. Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije u srpnju je niži od nacionalnog pokazatelja za 0,3 postotna boda, kao i u prethodna dva mjeseca, što odražava razlike u doprinosima cijena energije, primjećuje HNB te dodaje da je ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena HIPC-om usporila ponajviše kao rezultat daljnjeg usporavanja rasta cijena hrane. Primirje i relativno kratkotrajno smanjenje cijena energenata uoči ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku je također, ali u nešto manjoj mjeri, pridonijelo usporavanju ukupne inflacije, kaže se u HNB-ovu komentaru. Isto tako, usporila se i temeljna inflacija koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, na 3,4 posto s 3,6 posto u lipnju, što odražava smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena. Usporavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u srpnju prvenstveno je rezultat oštrog usporavanja inflacije cijena hrane koja se spustila na najnižu razinu od početka 2021. godine, ističe HNB. Osim toga, u srpnju je usporila i inflacija cijena energije (na 11,6 posto s 12,9 posto u lipnju), budući da su maloprodajne cijene naftnih derivata velik dio mjeseca još odražavale raniji privremen pad cijena sirove nafte, a ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku odrazila se na znatni rast tih cijena tek potkraj mjeseca. Ipak, kako se dodaje, usluge su i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji te u srpnju ukupnoj inflaciji od 3,6 posto pridonose s 2,2 postotna boda. |
|
|
| Tagovi: #USLUGE, #CIJENE USLUGA, #HRVATSKA NARODNA BANKA, #INFLACIJA |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |