GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Deficit tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,36 mlrd eura

HNB: Deficit tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,36 mlrd eura
DEFICIT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.06.2021 / 16:04
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Manjak na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,36 milijardi eura, što je za 23,3 milijuna eura ili 1,7 posto manji deficit nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Višak, pak, na kapitalnom računu je porastao za 20,9 posto ili za 45 milijuna eura te je u prvom kvartalu ove godine iznosio 260 milijuna eura.

Tako je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 1,1 milijardu eura, što je za oko 100 milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2021. iznosio je 2,0 posto BDP-a, u usporedbi s 1,8 posto BDP-a u cijeloj 2020. godini, podatci su HNB-a.

"To je poboljšanje isključivo rezultat rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog primjetnog povećanja neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja korištenja sredstava iz proračuna EU-a, međutim, dobrim dijelom poništena izraženim pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka te, u manjoj mjeri, smanjenjem neto izvoza usluga", zamjećuju analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Ističu i kako je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri mjeseca 2021. ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

"Naime, iako je rast robnog izvoza (4,6 posto) bio brži od rasta uvoza (2,6 posto), zbog znatno veće uvozne baze rast izvoza u apsolutnom iznosu u potpunosti je nadomješten rastom uvoza", objašnjavaju iz HNB-a.

Podaci tako pokazuju da je robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio 3,2 milijarde eura, dok je uvoz dosegnuo 5,7 milijardi eura, čime je zabilježen manjak na računu roba od 2,5 milijardi eura.

Istodobno se, kažu u HNB-u, saldo u međunarodnoj razmjeni usluga blago pogoršao - višak na računu usluga iznosio je 357 milijuna eura, što je za 43,5 milijuna eura manje nego u prvom tromjesečju prošle godine.

"Pritom je snažan pad prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 38,6 posto) gotovo u potpunosti nadomješten još izraženijim padom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 58,4 posto)", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Naime, prihod od turističke potrošnje stranih gostiju u prva je tri mjeseca ove godine iznosio 247 milijuna eura, što je za 155 milijuna eura manje nego u prvom lanjskom kvartalu.

Hrvatski su, pak, građani na putovanjima u inozemstvo u prvom tromjesečju ove godine potrošili 102 milijuna eura, ili 143 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2020. godine.

Neto izvoz drugih usluga također se blago smanjio, napominju iz HNB-a.

Na računu primarnog dohotka u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježen manjak od 82 milijuna eura, nasuprot višku od 124 milijuna eura u prva tri mjeseca prošle godine.

"Znatno pogoršanje salda na računu primarnog dohotka u prvom tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 200 milijuna eura) rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog veće dobiti banaka i poduzeća (osobito u naftnoj industriji, trgovini i građevinarstvu) u stranom vlasništvu. Nepovoljna su kretanja samo djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu", tumače analitičari središnje banke.

Istodobno je, dodaju, ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno porastao (za 300 milijuna eura) zahvaljujući daljnjem povećavanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a, čemu je najviše pridonio rast sredstava tekuće namjene isplaćenih sektoru države.

Višak na računu sekundarnog dohotka u prvom je kvartalu ove godine iznosio 883 milijuna eura, što je za 279 milijuna eura više nego u prva tri mjeseca lani, dok je višak na računu kapitalnih transakcija porasto za 45 milijuna eura, na 260 milijuna eura.

Po podacima HNB-a, na financijskom je računu platne bilance u prvom tromjesečju ostvaren neto priljev kapitala od 1,2 milijarde eura.

Najveći je neto priljev kapitala zabilježen na osnovi ostalih ulaganja (2 milijarde eura), a u znatno manjoj mjeri i na osnovi portfeljnih (700 milijuna eura) te inozemnih izravnih ulaganja (500 milijuna eura), dok su se istodobno bruto međunarodne pričuve znatno povećale (za 2,1 milijardu eura).

"Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja poglavito odražava zadržanu dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, koja je bila znatno veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Za razliku od toga, nova su izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku bila manja u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a uglavnom su ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti računalnog programiranja", objašnjavaju iz središnje banke.

Tagovi: deficit tekućeg računa platne bilance, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
TRŽIŠTE RADA
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965 osoba što je za 0,1% više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1%.
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
POTEZI
Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
ZAGREB - Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja.
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
PRIJEDLOZI
EK predlaže novi sustav povlaštenog pristupa svome tržištu
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu predložila novi Opći sustav povlastica (OSP), kojim želi osigurati da zemlje u razvoju poštuju ekološke standarde i odredbe o ljudskim i radnim pravima.
Poremećaji u opskrbnim lancima koče oporavak njemačke ekonomije
KOČNICA
Poremećaji u opskrbnim lancima koče oporavak njemačke ekonomije
BERLIN - Njemačko gospodarstvo porast će ove godine slabije no što se očekivalo zbog poremećaja u opskrbnim lancima i nestašice čipova i drugih poluproizvoda koji koče oporavak od posljedica pandemije, objavio je u srijedu ekonomski institut Ifo.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE