Istodobno su usporile inflacija hrane, usluga i temeljna inflacija, pokazuje analiza Hrvatske narodne banke (HNB).
Prema prvoj procjeni, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u kolovozu je porasla na 4,1 posto, nakon 3,9 posto u srpnju.
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu s ostalim članicama Europske unije, istodobno je blago ubrzala s 3,6 na 3,7 posto.
Energija glavni pokretač inflacije
Iza ubrzavanja ukupne inflacije prije svega stoji snažan rast cijena energije. Prema harmoniziranom pokazatelju, inflacija cijena energije nakon tri mjeseca uzastopnog usporavanja u kolovozu je ponovno snažno ubrzala – s 11,5 posto u srpnju na čak 16,9 posto.
HNB navodi da rast domaćih maloprodajnih cijena naftnih derivata odražava prelijevanje viših cijena sirove nafte na globalnom tržištu nakon ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ali i povijesno visokih rafinerijskih marži, odnosno tzv. crack spreada.
Energija je tako postala komponenta koja je najviše pridonijela ukupnoj inflaciji. Njezin doprinos harmoniziranoj stopi inflacije u kolovozu iznosio je čak 2,1 postotni bod.
Slična kretanja pokazuju i podaci prema nacionalnom indeksu. Godišnji rast cijena energije ubrzao je s 12,1 posto u srpnju na 17,4 posto u kolovozu.
Hrana gotovo prestala poskupljivati
Dok je energija snažno gurala inflaciju prema gore, kod ostalih glavnih kategorija HNB bilježi suprotna kretanja.
Inflacija cijena hrane nastavila se usporavati peti mjesec zaredom te je prema harmoniziranom pokazatelju u kolovozu iznosila samo 0,3 posto. Usporavanju su ponajviše pridonijeli neprerađeni prehrambeni proizvodi, dok se nešto blaže usporio i rast cijena prerađene hrane.
Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, inflacija hrane spustila se još niže – s 0,5 posto u srpnju na samo 0,1 posto u kolovozu.
Još je izraženije usporavanje temeljne inflacije, pokazatelja koji isključuje kolebljive cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Ona je pala s 3,4 posto u srpnju na 2,7 posto u kolovozu.
Usluge i dalje poskupljuju, ali osjetno sporije
Glavni razlog pada temeljne inflacije jest usporavanje rasta cijena usluga. Prema harmoniziranom indeksu, inflacija usluga smanjila se sa 6,8 posto u srpnju na 5,6 posto u kolovozu.
Prema nacionalnom indeksu cijene usluga i dalje rastu nešto snažnije, ali je i ovdje zabilježeno znatno usporavanje – s 8,5 na 7,2 posto.
HNB napominje da su usporavanju inflacije usluga pridonijeli negativni tekući cjenovni pritisci, ali i povoljan bazni učinak povezan sa snažnim rastom cijena usluga, osobito najamnina, u kolovozu prošle godine.
Istodobno su industrijski proizvodi nastavili pojeftinjivati na godišnjoj razini. Njihova godišnja stopa promjene prema HIPC-u smanjila se s minus 0,9 na minus 1,1 posto, dok je prema nacionalnom indeksu pala s minus 1,1 na minus 1,3 posto.
Najmanja razlika prema europodručju od početka 2022.
Važan pomak vidi se i u usporedbi Hrvatske s ostatkom europodručja. Ukupna harmonizirana inflacija u europodručju u kolovozu je ubrzala znatno snažnije nego u Hrvatskoj, s 2,9 na 3,3 posto, također ponajprije zbog energije.
U skladu s europodručjem
Zbog toga se razlika između hrvatske inflacije i prosjeka europodručja osjetno smanjila.
Dok je u srpnju hrvatska stopa inflacije bila 0,7 postotnih bodova viša od prosjeka europodručja, u kolovozu je razlika pala na samo 0,4 postotna boda.
Prema HNB-u, riječ je o najmanjem inflacijskom diferencijalu između Hrvatske i europodručja od početka 2022. godine.
Harmonizirana stopa inflacije od 3,7 posto pritom je u kolovozu bila 0,4 postotna boda niža od nacionalne stope od 4,1 posto. HNB objašnjava da dva pokazatelja koriste istu reprezentativnu košaricu dobara i usluga, ali se razlikuju prema obuhvatu potrošnje: HIPC uključuje i potrošnju nerezidenata i institucionalnih kućanstava na području Hrvatske.
HNB zaključuje da je blago ubrzavanje godišnje harmonizirane inflacije u kolovozu bilo rezultat pozitivnih tekućih pritisaka na cijene energije. Kod hrane, industrijskih proizvoda i usluga tekući cjenovni pritisci bili su, nasuprot tome, negativni.
