EKONOMIJA
HNB: Inflacija ubrzala kao posljedica rasta cijena usluga i energije |
   |
| Objavljeno: 02.10.2026 / 20:53 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), ubrzala se u rujnu na 4,3 posto s kolovoških 3,7 posto kao rezultat znatnog ubrzavanja temeljne inflacije, poglavito inflacije cijena usluga i energije, ističu u petak iz Hrvatske narodne banke (HNB). |
|
Temeljna inflacija, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane, u rujnu se ubrzala na 3,3 posto s 2,7 posto u kolovozu. To je poglavito bio rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga (s 5,6 na 6,7 posto), što bi moglo upućivati na djelovanje neizravnih učinaka porasta cijena energenata, navode iz središnje banke u svom komentaru. Utjecaj nastavka rata na Bliskom istoku Cijene energije porasle su pod utjecajem nastavka rata na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi energentima, koji se, između ostalog, nepovoljno odražavaju na međunarodno tržište goriva. Inflacija cijena energije se, nakon snažnog ubrzavanja u prethodnom mjesecu, u rujnu dodatno ubrzala (na 19,7 posto sa 17 posto u kolovozu) te je i u rujnu najviše pridonosila ukupnoj inflaciji (2,4 postotna boda). Ograničen promet kroz Hormuški tjesnac i poteškoće u rafinerijskoj proizvodnji i nadalje onemogućavaju normalizaciju opskrbe sirovom naftom i naftnim derivatima. Prijenos tih pritisaka na domaće cijene goriva djelomično ublažavaju Vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena goriva, konstatiraju u HNB-u. Tako je u rujnu ostvareni porast maloprodajnih cijena benzina i dizela ublažen smanjenjem trošarina i nižim dopuštenim premijama trgovaca, dodaju. Za razliku od temeljne inflacije i inflacije cijena energije, inflacija cijena hrane nastavila se usporavati šesti mjesec zaredom te se u rujnu blago smanjila, na 0,2 posto s 0,3 posto u kolovozu, kao rezultat usporavanja inflacije cijena prerađenih prehrambenih proizvoda. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u rujnu se također ubrzala, i to s kolovoških 4,2 na 4,7 posto. Istodobno se ukupna inflacija u europodručju (HIPC) ubrzala na 3,8 s 3,2 posto u kolovozu. Intenzitet ubrzavanja inflacije u rujnu bio je jednak u Hrvatskoj i na razini prosjeka europodručja pa je razlika između inflacije (HIPC) u Hrvatskoj i prosjeka europodručja ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz te je iznosila 0,5 postotnih bodova, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine, navode iz HNB-a. |
|
|
| Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija, #hrvatska narodna banka |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |
