HNB: Inflatorni pritisci i dalje naglašeni

"Visokofrekventni pokazatelji za Hrvatsku upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju, nakon pada koji je bio zabilježen tijekom trećeg tromjesečja. Prema HNB-ovu mjesečnom pokazatelju realne gospodarske aktivnosti (MRGA), godišnja stopa rasta realnog BDP-a u posljednja tri mjeseca prošle godine smanjila se na 2,6 posto, što upućuje na to da je razina gospodarske aktivnosti stagnirala u odnosu na prethodno tromjesečje. HNB-ov indikator recesije upućuje na to da domaće gospodarstvo nije bilo u recesiji, iako se rizik recesije povećao", procjenjuju analitičari središnje banke u najnovijem broju publikacije Bilten.

Takvu ocjenu podupire činjenica da se ubrzao pad industrijske proizvodnje na kraju prošle godine zbog pada proizvodnje energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je rast proizvodnje kapitalnih dobara ublažio nepovoljnu dinamiku.

Nastavio se i pad realnog prometa od trgovine na malo, što se može povezati s nastavkom pada realnih plaća i slabim potrošačkim optimizmom, koji se, unatoč oporavku zabilježenom krajem prethodne godine, zadržava na dugoročnom prosjeku.

Nasuprot tome, građevinska aktivnost nastavila je jačati, dok podaci o fiskaliziranim računima upućuju na povoljna kretanja u uslužnom sektoru, objašnjavaju analitičari središnje banke.

"Kada je riječ o kretanjima na razini cijele 2022., uz ocijenjeni rast u četvrtom tromjesečju, stopa rasta realnog BDP-a u prošloj godini mogla bi iznositi oko šest posto, što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu", procjenjuju u HNB-u u novom Biltenu.

Analitičari središnje banke tako navode kako su, iako postupno slabe, inflatorni pritisci i dalje naglašeni.

Godišnja inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) krajem 2022. i početkom ove godine u Hrvatskoj je počela blago usporavati te je prema prvoj procjeni Eurostata u siječnju iznosila 12,5 posto (nakon 12,7 posto u prosincu 2022.). Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u siječnju se, pak, ubrzala na 11,3 posto (s 10,5 posto u prosincu).

"Na slabljenje inflatornih pritisaka prije svega djeluje smanjenje cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, ali one se još uvijek zadržavaju na povišenim razinama. Postupno se otklanjaju i uska grla u globalnim opskrbnim lancima, što ublažava nestašicu pojedine robe. Usporavanje gospodarske aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj smanjuje mogućnosti poduzeća da povećanje troškova prebacuju na potrošače. S druge strane, na domaćem tržištu rada i dalje je vidljiva snažna potražnja za radnicima te niska i opadajuća nezaposlenost uz razmjerno snažan rast nominalnih plaća", ističu analitičari HNB-a.

Napominju i kako je usporavanje rasta cijena industrijskih proizvoda zasad neznatno, a ubrzao se rast cijena usluga.

"Kretanja cijena u siječnju upućuju da je uvođenje eura u Hrvatskoj vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije, i to ponajviše zbog poskupljenja zabilježenih u segmentu uslužnih djelatnosti, što je u skladu s iskustvima drugih članica Europske unije koje su uvele euro", tvrde iz HNB-a.