GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB predviđa rast BDP-a ove godine veći od 6,8 posto

HNB predviđa rast BDP-a ove godine veći od 6,8 posto
PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.08.2021 / 10:03
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB – Državni zavod za statistiku (DZS) sutra će objaviti svoju prvu procjenu rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine, a svi statistički podaci objavljeni posljednjih tjedana sugeriraju da će Hrvatska zabilježiti dvoznamenkasti rast.

S obzirom na to da je prošle godine gospodarstvo u drugom kvartalu zbog pandemije i zatvaranja palo za rekordnih 15,1 posto, neće to biti nikakvo iznenađenje.

Zapravo bi puno veće iznenađenje bilo da gospodarstvo u drugom tromjesečju ne poraste po približno jednakoj stopi po kojoj se strmoglavilo u istom razdoblju prošle godine, piše Novi list.

Na visoku stopu rasta upućuju i već ranije objavljeni podaci za Europsku uniju i njezine pojedine članice. Tako je u EU-u gospodarstvo u drugom kvartalu raslo po stopi od 13,6 posto, a dio država članica nadmašio je taj prosjek, pa je u Španjolskoj rast bio čak 19,8 posto, Francuskoj 18,7 posto, a u Italiji 17,3 posto. Države su to u kojima je lani u drugom tromjesečju gospodarstvo najviše i palo – u Španjolskoj za čak 22,1 posto, Francuskoj 19 posto, a u Italiji 17,3 posto, pa su bile očekivane i visoke stope rasta jer se obustava gospodarskih i društvenih aktivnosti, kakva je u Europi bila prošlog proljeća, više nije ponavljala.

Upravo su takva predviđanja i za Hrvatsku, stopa rasta od 15 posto, koliki je bio lanjski pad u drugom kvartalu, ali ima i onih optimističnijih poput guvernera HNB-a, koji je nedavno govorio o stopi rasta u prošlom tromjesečju od oko 18 posto.

Jučer su iz HNB-a na naš ponovni upit koliku stopu rasta predviđaju za ovo drugo tromjesečje podsjetili na svoje ranije predavanje, ali napominju da se »temeljem raspoloživih visokofrekventnih pokazatelja može ocijeniti da je ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju stagnirala ili vrlo blago porasla u odnosu na prethodno tromjesečje«. To znači da Hrvatska ipak nije imala znatniju stopu rasta u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal ove godine.

– No to će rezultirati vrlo visokom godišnjom stopom rasta zbog iznimno niske osnovice, odnosno baznog učinka izrazito niske razine gospodarske aktivnosti u drugome tromjesečju prethodne godine. HNB je stoga već izlazio u javnost s procjenama godišnjeg rasta BDP-a u drugom tromjesečju od otprilike 18 posto. Posljedično, na razini prvog polugodišta godišnja stopa rasta mogla bi biti oko osam posto, navode iz HNB-a. Lani je u prvom polugodištu BDP pao za 7,8 posto, no Hrvatska je prava razmjere utjecaja pandemije na gospodarstvo počela osjećati tek polovicom ožujka prošle godine te je u prvom polugodištu 2020. godine zabilježila i rast gospodarstva od 0,4 posto.


Iz HNB-a napominju da su trenutačno u procesu izrade nove projekcije koja će uzeti u obzir ostvarenje BDP-a u drugom tromjesečju te materijalizaciju pozitivnih rizika iz sredine ove godine vezanih uz dobra turistička ostvarenja, kao i negativne rizike vezane uz početak četvrtog pandemijskog vala. Što se tiče tih predviđanja za treće tromjesečje, ali i za cijelu godinu, iz HNB-a ističu da je u ovom trenutku dostupan vrlo ograničen skup podataka za srpanj i kolovoz koji ne omogućuje preciznije kvantifikacije BDP-a temeljem raspoloživih modela, ali i prema tim se pokazateljima, poručuju iz HNB-a, čini da bi kretanje BDP-a u trećem tromjesečju moglo nešto nadmašiti prethodna očekivanja. Tako ostavljaju mogućnost da BDP na razini cijele godine poraste i više od 6,8 posto, koliko su njihova posljednja predviđanja, koja su među optimističnijim.

– Stoga bi se, u slučaju da novi pandemijski val ne našteti previše gospodarstvu, na razini cjelokupne godine mogla očekivati stopa rasta i nešto preko aktualne projekcije od 6,8 posto, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz HNB-a.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ima nešto manja predviđanja, pa kaže da je rast u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bio petnaestak posto, ali da je teško procijeniti koliki je nominalan, a koliki realan rast zbog rasta cijena, posebice kad su u pitanju podaci o izvozu i uvozu roba, gdje se više ne vodi statistike prema obujmu izvoza, nego tek njegovoj nominalnoj vrijednosti.


Kad je u pitanju cijelo prvo polugodište, Lovrinčević predviđa da će rast biti oko 7,5 posto. Što se tiče cijele godine, Lovrinčević kaže da je svaka prognoza ovisna o tome što će se u budućnosti događati s epidemijom, ali i epidemiološkim mjerama, i to ne samo u Hrvatskoj jer tijek epidemije projekciju već u rujnu može promijeniti i učiniti nerealnom.

Tagovi: hrvatski BDP, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
REJTING
S&P povećao kreditni rejting Zagrebu
ZAGREB - Agencija Standard & Poor's povećala je u petak kreditni rejting Gradu Zagrebu s "BB-" na "BB" zbog iskazane gospodarske otpornosti koja podupire proračunske rezultate uz stabilne izglede, priopćeno je u nedjelju iz Grada Zagreba.
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ANALITIČARI
Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo
ZAGREB - Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
RADNA SNAGA
Manjak mladih radnika popunjava 50.000 zaposlenih starijih od 65
ZAGREB - U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše u petak Večernji list.
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
INFLACIJA
Može li nas povijest inflacije nečemu naučiti?
BERLIN - Cijene u Njemačkoj vrtoglavo rastu, baš kao i prije pola stoljeća. Gdje su paralele između današnjih poskupljenja i inflacije u sedamdesetim godinama? Što je sada drugačije?
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
PESIMIZAM
Visoki troškovi života potopili očekivanja europskih potrošača
ZAGREB - Očekivanja potrošača u EU i eurozoni spustila su se u rujnu na najnižu razinu otkada Europska komisija provodi istraživanja, pritisnuta visokim troškovima života i inflacijom koji kućne budžete ograničavanju na osnovne potrepštine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE