HNB: Rast plaća više nije tako izražen

Kako se navodi u sažetku najnovijeg HNB-ovog biltena, objavljenog u petak, rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom se tromjesečju osjetno intenzivirao, odražavajući i nadalje snažnu domaću potražnju. Naime, prema prvim procjenama DZS-a, realni BDP se povećao za 1,2 posto na tromjesečnoj razini, nakon što je u prvom tromjesečju rast iznosio 0,4 posto, te se njegova godišnja stopa rasta ubrzala na 3,4 posto.

Takva kretanja, napominju HNB-ovi analitičari, uglavnom su rezultat jačanja osobne potrošnje, zbog nastavka snažnog rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava te jačanja bruto investicija u fiksni kapital.

S druge strane, rast izvoza robe i usluga vidljivo je smanjen, nakon snažnog rasta početkom godine. Izvoz usluga niži je u odnosu na isto razdoblje prošle godine unatoč snažnom godišnjem rastu noćenja stranih turista, što može upućivati na pad realne turističke potrošnje, ocjenjuju.

Smanjen uvoz i izvoz

Uz izvoz, navode, smanjen je i uvoz robe i usluga u odnosu na prethodno tromjesečje, međutim primjetan je snažan nastavak rasta uvoza usluga, što bi moglo biti povezano s jačanjem potrošnje rezidenata na inozemna putovanja u uvjetima i dalje izraženog rasta realnih dohodaka i pogoršanja cjenovne konkurentnosti domaćeg turizma.

Naime, prema DZS-ovim podacima, uvoz roba i usluga porastao je od travnja do kraja lipnja za 3,3 posto, znatno manje u odnosu na 8,8 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba povećan za 0,9, a usluga za 16,4 posto. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,6 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 6-postotni rast u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 3,7 posto, dok je izvoz usluga pao za 0,3 posto.

Na proizvodnoj strani, dodaju iz HNB-a, rast na tromjesečnoj razini bio je široko rasprostranjen uz snažan rast prerađivačke industrije, građevinarstva, usluga povezanih s turizmom te IT usluga, dodaju.

Usporavanje rasta u trećem tromjesečju

Mjesečni pokazatelji upućuju kako se rast u trećem tromjesečju ove godine ponovno znatno usporio, a prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, rast realnog BDP-a u trećem bi tromjesečju mogao iznositi 0,4 posto na tromjesečnoj razini, a 2,8 posto na godišnjoj razini.

Iz HNB-a navode i da se početkom trećeg tromjesečja nastavio usporavati rast broja zaposlenih, a znatno se usporio i rast plaća. Tako je ukupna zaposlenost u srpnju bila viša za 0,4 posto u odnosu na travanj, dok je u odnosu na lipanj broj zaposlenih ostao nepromijenjen. Pritom, rast zaposlenosti posljednjih je mjeseci uglavnom bio koncentriran u javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi, dok se u ostalim djelatnostima zaposlenost samo blago povećala.

"Djelomično bi takva kretanja mogla biti posljedica strožih uvjeta zapošljavanja stranih radnika, nakon izmjena Zakona o strancima od ožujka 2025., što je vjerojatno usporilo zapošljavanje dok se poslodavci ne prilagode novom zakonskom okviru", ocjenjuju HNB-ovi analitičari.

Rast plaća nije više tako velik

Dodaju i da se početkom trećeg tromjesečja administrativne stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati te je dosegnula 4,4 posto.

Nakon izraženijeg rasta prosječne nominalne bruto plaće u drugom tromjesečju, za 3,3 posto u odnosu na 2,6 posto u prvom tromjesečju, što je djelomično povezano s jednokratnim isplatama, u srpnju se rast plaća usporio. Tako je prosječna nominalna bruto plaća bila viša za 0,5 posto u odnosu na prosjek prethodnih triju mjeseci, dok se u usporedbi s lipnjem smanjila za 0,6 posto, odražavajući podjednako smanjenje plaća u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kao i u ostatku gospodarstva.

Na godišnjoj razini rast prosječne nominalne bruto plaće u srpnju se ubrzao na 10,4 posto, a rast realne plaće je usporio na šest posto, zbog ubrzanja rasta indeksa potrošačkih cijena, navode iz HNB-a.