HNB upozorava: Hrvatskoj prijeti usporavanje gospodarskog rasta

Kako se navodi u HNB-ovom Biltenu, visokofrekventni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ponajprije obujam industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo, u drugom su tromjesečju ove godine još relativno nepovoljni te upućuju na prigušen porast gospodarske aktivnosti nakon stagnacije u prvom tromjesečju.

Prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, realni bi rast u drugom tromjesečju 2026. mogao iznositi 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok bi godišnja stopa rasta ekonomske aktivnosti mogla usporiti na 1,6 posto, s 2,2 posto koliko je procjena iznosila u prvom tromjesečju.

Iz središnje banke ističu da je procjena, u odnosu na prethodnu, revidirana naniže, s 0,7 posto na tromjesečnoj i 2,4 posto na godišnjoj razini, uglavnom zbog nepovoljnih pokazatelja za svibanj.

Industrijska proizvodnja niža

Pad u industriji u svibnju se produbio, pa je u prva dva mjeseca drugog tromjesečja obujam industrijske proizvodnje bio niži za 2,5 posto u odnosu na prosjek prvog tromjesečja. Promatra li se prema glavnim industrijskim komponentama, vidno je smanjena proizvodnja energije, kapitalnih proizvoda te netrajnih dobara za široku potrošnju.

Nadalje, u svibnju se intenzivirao i pad obujma prometa u trgovini na malo, koji je dosegnuo dva posto na mjesečnoj razini, pa je u travnju i svibnju realni promet u trgovini na malo bio za 0,8 posto niži u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

"Kretanja u trgovini na malo mogla bi biti dijelom povezana s porastom cijena energenata nakon izbijanja rata na Bliskom istoku, što je nepovoljno djelovalo na realni raspoloživi dohodak kućanstava i smanjilo pouzdanje potrošača", kažu HNB-ovi analitičari.

Naime, postizanje okvirnoga sporazuma između SAD-a i Irana upućivalo je na moguće postupno slabljenje toga nepovoljnog učinka, no ponovno pooštravanje napetosti početkom srpnja povećalo je neizvjesnost njegove provedbe, pa su rizici povezani s rastom cijene nafte, a onda i inflacijom i potrošačkim optimizmom, još naglašeni, napominju.

Pogoršanje fizičkih pokazatelja aktivnosti u turizmu

Osim toga, navode i da su se pogoršali fizički pokazatelji aktivnosti u turizmu, uz pad broja dolazaka i noćenja od oko jedan posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju.

Kažu da je krajem drugog tromjesečja primjetan oporavak potrošačkoga i poslovnog optimizma, koji su se i nadalje nalazili iznad dugoročnog prosjeka, premda je većina indikatora još bila ispod razina iz prvog tromjesečja. S druge strane, obujam građevinskih radova u travnju je stagnirao u odnosu na ožujak, ali je zbog učinka prijenosa povezanog s povećanjem obujma u ožujku bio za jedan posto viši u odnosu na prosjek prvog tromjesečja.

Tijekom drugog tromjesečja 2026. godine zaposlenost je blago porasla, a nominalne su plaće nastavile vrlo snažno rasti. Pritom je zaposlenost u svibnju stagnirala na razini prethodnog mjeseca, no zbog prethodnog je rasta ipak u travnju i svibnju bila za 0,4 posto viša u odnosu na siječanj i veljaču. Na godišnjoj razini rast zaposlenosti u svibnju je iznosio 0,9 posto, jednako kao i u travnju te ožujku.

Nezaposlenost je u svibnju na mjesečnoj razini blago porasla, za 1,9 posto, no na tromjesečnoj se razini nastavila smanjivati, pa je tako u travnju i svibnju bila niža za 4,5 posto u odnosu na siječanj i veljaču. Ponajprije je tomu pridonio veći broj brisanih osoba iz evidencije nezaposlenih HZZ-a iz razloga koji nisu povezani sa zapošljavanjem tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, dodaju HNB-ovi analitičari.

Prosječna nominalna bruto plaća u svibnju je na mjesečnoj razini porasla za 1,3 posto, nakon 0,7 posto u travnju. Pritom su plaće u javnom sektoru i u ostatku gospodarstva rasle podjednakim intenzitetom. Na godišnjoj razini rast nominalne bruto plaće u svibnju se ubrzao na 9,1 posto, nakon 8,4 posto u travnju. Istodobno se i godišnji rast realne bruto plaće ubrzao na 3,7 posto, s 2,4 posto u travnju, navode iz HNB-a.b