HNB: Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance porastao na 5 posto BDP-a

Po tim podacima, višak na tekućem računu platne bilance u prošloj je godini iznosio 1,57 milijardi eura ili 2,9 posto BDP-a (u 2018. godini udio je bio 1,9 posto BDP-a). Statistika središnje banke pokazuje i da je višak na tekućem računu u prošloj u odnosu na 2018. godinu porastao za gotovo 60 posto ili za 589 milijuna eura.

Hrvatska tako šestu godinu zaredom bilježi višak na tekućem računu platne bilance, no vrlo je neizvjesno što će biti u ovoj godini, s obzirom da se ne zna koliko će dugo trajati i koliko duboka će biti kriza prouzročena pandemijom koronavirusa.

"U ovoj godini smanjenje/gubitak prihoda od putovanja zbog novonastale situacije vezane uz pandemiju koronavirusa i gubitak deviznih priljeva od turističke (pred)sezone, nepovoljno će se odraziti na kretanje na podračunu usluga. Zbog pada prihoda od izvoza roba pogoršat će se i saldo na podračunu roba, ali bi u uvjetima pada i uvoza roba negativan utjecaj trebao biti nešto slabiji u usporedbi s kretanjima na računu usluga", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u komentaru najnovijih podataka HNB-a.

Očekuju i smanjenje prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

"Već samo gubitak deviznih priljeva na osnovu turizma (koji su u 2019. premašili 10,5 milijardi eura) negativno će se reflektirati na tekući račun platne bilance te će prvi put nakon 2013. godine biti zabilježen manjak na tekućem računu platne bilance Republike Hrvatske s inozemstvom", procjenjuju analitičari RBA.

Prihodi od turizma lani premašili 10,5 milijardi eura

Analitičari HNB-a u komentaru platne bilance ističu kako je poboljšanju salda u prošloj godini najviše pridonio daljnji rast neto izvoza usluga, posebno turizma, kao i povećanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, ponajviše zbog većih isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. Nasuprot tome, povećao se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, a blago se pogoršao i saldo na računu primarnog dohotka.

Naime, manjak u robnoj razmjeni u prošloj je godini iznosio 10,35 milijardi eura, što je za 707 milijuna ili 7,3 posto više nego godinu ranije.

No, istodobno je višak u razmjeni usluga povećan za 1,1 milijardu eura, ili za 11,9 posto, na 10,32 milijarde eura.

Posljedica je to prije svega snažnog porasta prihoda od stranih turista, za 10,9 posto, na 10,54 milijarde eura, što je milijardu eura više nego godinu ranije.

Tako statistika središnje banke pokazuje da su prihodi od turizma po prvi put na godišnjoj razini premašili 10 milijardi eura. Naime, iako su ranije statistike HNB-a pokazivale da je taj iznos premašen 2018. godine, revizija statistike odnosa s inozemstvom, čije je podatke HNB objavio u rujnu prošle godine, pokazala je da je razina turističkih prihoda u platnoj bilanci bila precijenjena, prvenstveno zbog procjene broja inozemnih turista koji dolaze u Hrvatsku. Ta je revizija pokazala da su u 2018. godini prihodi od stranih turista iznosili 9,5 milijardi eura, što je za 600 milijuna eura manje u odnosu na ranije, nerevidirane podatke središnje banke.

Po podacima HNB-a, na računu primarnog dohotka u prošloj je godini zabilježeno povećanje manjka za 38 milijuna eura, na 838 milijuna eura.

Pozitivna su, pak, kretanja zabilježena na računu sekundarnog dohotka s rastom viška za 239 milijuna eura, na 2,44 milijarde eura.

Višak na računu kapitalnih transakcija u 2019. godini je iznosio 1,12 milijardi eura, što je za 387 milijuna eura više nego 2018. godine.

U četvrtom kvartalu smanjenje manjka tekućeg i kapitalnog računa

Po podacima središnje banke, u zadnjem tromjesečju prošle godine zabilježen je manjak na tekućem računu platne bilance od 592 milijuna eura, što je za 282 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2018. godine.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju prošle godine ostvaren manjak od 275 milijuna eura, što je za 327 milijuna eura manji manjak nego u četvrtom kvartalu 2018. godine.

"Izrazito povoljna ostvarenja prije svega su rezultat rasta neto izvoza usluga, a u manjoj mjeri i poboljšanja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Nasuprot tome, pozitivna su kretanja ublažena pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka i produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom", ističu analitičari središnje banke.

Zamjećuju, naime, kako je smanjenju manjka na tekućem i kapitalnom računu u četvrtom tromjesečju 2019. najviše pridonio veći neto izvoz usluga (za 300 milijuna eura), poglavito zahvaljujući prihodima od turizma, koji su porasli za 34 posto.

U zadnjem kvartalu prošle godine su prihodi od stranih turista iznosili 1,1 milijardu eura, što je za 281 milijun eura više nego u istom razdoblju godine prije.

Istodobno je, pak, kako navode, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećan za 100 milijuna eura, na 2,4 milijarde eura.

Pritom je, napominju analitičari HNB-a, rast robnog uvoza bio nešto brži od rasta izvoza (1,5 posto prema 1 posto). "Ipak, zabilježeno pogoršanje salda u robnoj razmjeni bilo je primjetno slabijeg intenziteta nego u istom razdoblju prethodne godine, s obzirom na to da je usporavanje rasta robnog izvoza (s 2,2 posto godinu prije) bilo praćeno znatno izraženijim usporavanjem rasta uvoza (s 12,7 posto godinu prije)", primjećuju analitičari središnje banke.

Na računu primarnog dohotka u četvrtom lanjskom kvartalu je zabilježen manjak od 61 milijun eura, naspram viška od 33 milijuna eura u zadnjem tromjesečju 2018. godine.

Pogoršanju salda na računu primarnog dohotka na godišnjoj razini (za 100 milijuna eura) najviše su pridonijeli zamjetno veći rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja, zbog boljih poslovnih rezultata domaćih banaka i nefinancijskih poduzeća u stranom vlasništvu. Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka ublaženo je rastom prihoda od izravnih vlasničkih ulaganja (zbog veće profitabilnosti inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata) i daljnjim rastom prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Na računu sekundarnog dohotka je, pak, višak povećan za gotovo 100 milijuna eura, na 781 milijun eura, a na računu kapitalnih transakcija za 45 milijuna, na 317 milijuna eura.

Višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija analitičari središnje banke ponajviše pripisuju većem neto prihodu od transakcija s proračunom EU-a i daljnjim rastom neto prihoda od osobnih transfera.

Pritom je u strukturi prihoda s proračunom EU-a po namjeni bilo tek nešto više sredstava tekuće nego kapitalne namjene (52 posto prema 48 posto), dok je prema sektoru krajnjega korisnika oko 40 posto sredstava isplaćeno sektoru države, navode analitičari HNB-a u komentaru platne bilance.