Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku?

Visoke cijene energenata, a onda i carine i sve veći javni dug: sve to je imalo važnu ulogu u teškom porazu republikanaca. Jer baš sve to je Donald Trump čvrsto obećao poboljšati, ali milijuni Amerikanaca su mogli vidjeti samo kako je sve postalo – još gore.

No što činjenica da su demokrati osvojili i Senat i Zastupnički dom znači za američko gospodarstvo i gospodarsku politiku dok Trumpu u Bijeloj kući preostaju još dvije godine mandata?

Čudno slavlje na Wall Streetu

Prva reakcija financijskih tržišta je bila – čudna. Wall Street u pravilu nije sklon demokratima, ali upravo je indeks Dow Jones već na sam dan objave izbornih rezultata pokazao najveći skok vrijednosti od međuizbora prije 44 godina – kad je predsjednik Reagan također uzaludno tražio načina za izvođenje zemlje iz recesije. Iznimka su osobito dionice Trumpovog miljenika, Elona Muska: i Tesla (- 3,3%) i SpaceX (- 3,9 %) su zabilježili pad.

Nešto je oslabio i američki dolar, ali burza nije osobito zabrinuta zbog toga: s jedne strane to pogoduje američkom izvozu i kroničnom vanskotrgovinskom deficitu, ali analitičar Deutsche Banka George Saravelos u svom komentaru ukazuje kako američki državni dug ipak neće moći rasti jer je - nastupila blokada moći. Demokrati sada imaju komotnu većinu u oba doma Kongresa, dok je Trump i dalje predsjednik. Trump je već najavio da će postati „Mr. Veto" i blokirati zakone koje budu predlagali demokrati. A to znači i da će bilo predsjednik, bilo Kongres teško donositi i mjere poticaja.

Slavlje na Wall Streetu je rezultat i čudne činjenice kako investitori zapravo takve političke blokade – vole. To znači da neće biti iznenadnih zakona i promjena u porezima, a prilično su sigurni da će se Trump i demokrati u Kongresu jedva o ičemu moći dogovoriti. Dakle, sve je predvidljivo i neće biti iznenađenja - to je muzika za uši investitora.

Jacob Funk Kirkegaard iz Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da SAD ulazi u razdoblje potpune blokade. „Mislim da nas čekaju dvije godine potpune, stopostotne blokade. Neće se dogoditi baš ništa."

(Ne)popularna AI

No zanimljivo je kako su nakon izbora značajan pad zabilježile dionice NVidie – 3 % i pogotovo tvrtki koje stvaraju infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Jer to je bila velika tema i u predizbornom nadmetanju, a otpor velikog dijela američke javnosti prema podatkovnim centrima, ključnoj infrastrukturi za razvoj umjetne inteligencije, pomogao je brojnim demokratskim kandidatima da pobijede na izborima.

Kirkegaard u tome vidi širi trend: „Ovi izbori pokazuju da je politička potpora brzom i agresivnom razvoju umjetne inteligencije manje čvrsta nego što se mislilo. To ne znači da će razvoj stati ili biti zabranjen, ali se dinamika promijenila."

Jer jedan od najglasnijih zagovornika takvog razvoja UI-a je predsjednik Trump. Brown upozorava da bi demokrati, osvoje li i predsjedničke izbore 2028., dobili priliku za velike promjene: „To uključuje moguće povećanje poreza za kompanije i najbogatije građane, ali i regulaciju koja bi mogla usporiti širenje umjetne inteligencije."

Što može Kongres protiv Trumpovih carina?

Anketa istraživačkog centra Pew provedena početkom listopada pokazala je da 56 posto Amerikanaca smatra kako Trumpova carinska politika uglavnom šteti zemlji. Samo 20 posto ispitanika vjeruje da ona donosi više koristi nego štete.

Takvo raspoloženje birača pomoglo je demokratima posebno u saveznim državama koje su snažno pogođene carinama. To uključuje države s gospodarstvima oslonjenima na izvoz, poput Teksasa, Michigana, Iowe i Illinoisa, ali i područja koja intenzivno posluju s Kanadom.

Carine jesu bile tema ovih izbora, a pritisak na Trumpa bi mogao postati još snažniji jer je već donesen niz sudskih odluka kojima se predsjedniku uskraćuje pravo da samostalno donosi takve odluke.

„Bit će svađe"

No Deborah Elms iz zaklade Hinrich u Singapuru misli kako će to dovesti samo do još žešćeg sukoba predsjednika i Kongresa: Trump je politički i ideološki privržen carinama još otkako se prije gotovo pola stoljeća pojavio na američkoj javnoj sceni. „Trump neće postati umjereniji", uvjerena je Elms. „Treba očekivati da će nastaviti remetiti međunarodnu trgovinu i voditi takvu carinsku politiku sve dok bude u Bijeloj kući."

Iako američki Ustav Kongresu daje ovlasti nad carinama, do sad se Trump pozivao na iznimke i ovlasti za njihovo uvođenje „u ime nacionalne sigurnosti" ili „gospodarskih izvanrednih okolnosti". A tu će se i dalje voditi bitka, tko o tome smije i može odlučivati – dok carine i dalje budu na snazi.

Cijena nafte i goriva je neosporno bio jedan od glavnih razloga ovog teškog poraza republikanaca. Za Wall Street je vrlo jasan zahtjev demokrata da se okonča rat s Iranom pobudio nadu u normalizaciju na tržištu nafte, a već na dan kad su objavljeni izborni rezultati su i mnogi republikanci postali još glasniji u zahtjevima za promjenom politike prema Bliskom istoku. I potpredsjednik Vance je objavio kako je rat protiv Irana bila „greška", a traži se i smjena Trumpovog ministra obrane Hegsetha.

Trump je za Financial Times već prije izbora također rekao da "ne planira širiti sukob” s Iranom. Za Kirkegaarda je jasno što će ovaj Kongres tražiti od Trumpa: „Morate postići dogovor s Iranom i sniziti cijene goriva. Politički gledano, to je sada najvažnije pitanje."

Tko je tu trpao novac u džep?

Unatoč uvjerljivoj pobjedi demokrata, činjenica jest kako je Trump i dalje u Bijeloj kući i svakako će željeti nastaviti svoju gospodarsku politiku. No Kongres sa oporbenim demokratima u većini sad raspolaže snažnim političkim pritiskom: istražnim povjerenstvom.

Jedna od tema koja je također zaokupljala birače su i optužbe za korupciju i osobno bogaćenje članova Trumpove vlade. To otvara mogućnost da demokrati pokrenu nove istrage pa čak i još jedan postupak opoziva predsjednika.

Takav razvoj događaja mogao bi Trumpa prisiliti na pregovore o pojedinim gospodarskim pitanjima kako bi zaštitio svoj politički položaj. Jer čak i impeachment nije baš sasvim isključen za Kirkegaarda: „Možete li pronaći deset ili dvanaest republikanskih senatora koji bi, suočeni s dokazima o ozbiljnoj korupciji, bili spremni podržati opoziv? Ja tu mogućnost ne bih isključio."

U tom bi slučaju Trump mogao postati mnogo spremniji na ustupke: „Tada bi možda bio znatno otvoreniji za odustajanje od većine svojih carina."

Ipak, unatoč jasnom nezadovoljstvu birača Trumpovom gospodarskom politikom, demokrati će se suočiti s teškom zadaćom. Novi senatori i zastupnici morat će pronaći način kako promijeniti politiku predsjednika koji i dalje sjedi u Ovalnom uredu.