Najznačajniji doprinos usporavanju inflacije stigao je od Hrane, pića i duhana. Na mjesečnoj razini, potrošačke cijene zabilježile su pad za 0,2%.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, uz mjesečno smanjenje od 0,2%, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prošlogodišnji svibanj više su za 5,2%, što je za 0,6 postotnih bodova manje nego u travnju. Prvo je to usporavanje inflacije na godišnjoj razini još od kraja prošle godine.
I gorivo jeftinije
U prvih pet mjeseci inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosi u prosjeku 4,6%.
Usporavanje rasta je bilo široko rasprostranjeno. Najznačajnije usporavanje zabilježeno je u Hrani, piću i duhanu gdje je uz stabilnost cijena u odnosu na travanj godišnja stopa skliznula s 3,5% na 2,3% (pad doprinosa s 1,1 na 0,7 postotnih bodova). Godišnji rast cijena Usluga također je usporio, ali znatno skromnije, s 8,2% na 7,9% (+0,4% na mjesečnoj razini). Uz blagi pad od 0,1% u odnosu na travanj, cijene Industrijskih neprehrabmenih proizvoda bez energije bile su niže za 0,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,6% u travnju). Unatoč nepovoljnom učinku baznog razdoblja, uz mjesečni pad od 2%, godišnji rast cijena Energije skliznuo je s 17,7% na 16,9%, vjerojatno i pod utjecajem nešto nižih cijena goriva za motorna vozila. Detaljni podaci o indeksu potrošačkih cijena bit će objavljeni 15. lipnja.
Prognoze i dalje pod utjecajem geopolitičke neizvjesnosti
Iako još nema znakova indirektnih učinaka, smatramo da će stvarni utjecaj na potrošačke cijene prvenstveno ovisiti o trajanju sukoba između Irana i SAD-a, to jest koliko dugo će ovaj poremećaj u opskrbi trajati. Osim nafte, često spominjani Hormuški tjesnac važan je plovni put i za LNG (oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim plinom) te neke druge sirovine/proizvode (primjerice, ureja, amonijak, helij) čijom nedostupnošću se mogu prouzrokovati značajni poremećaji u proizvodnji gnojiva, poluvodiča i radu medicinske dijagnostike ili kemijske industrije (primjerice, sukob dodatno ometa opskrbu sumporom i petrokemikalijama, negativno djelujući na proizvodnju plastike).
Unatoč tim rizicima, razrješenje ovog sukoba prvenstveno bi smirilo cijene nafte, ali i normaliziralo dobavne lance te time spriječilo intenzivnije prelijevanje na druge kategorije potrošačke košarice. U tom bi slučaju inflacija trebala polagano nastaviti silaznom putanjom premda će godišnji rast potrošačkih cijena do kraja godine ostati znatno iznad ciljanih razina središnje banke od 2 posto.