ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu." /> ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu.">
Hrvatska bi iz proračuna EU trebala dobiti čak 16,8 milijardi eura |
| Objavljeno: 18.07.2025 / 10:02 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu. |
|
Unutar tih 16,8 milijardi eura, 1,3 milijarde predviđeno je za migracije, sigurnost i unutarnje poslove i jedna milijarda za zaštitu klime. Europska komisija objavila je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. U sadašnjem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021.do 2027. omotnica za Hrvatsku iznosila je nešto manje od 15 milijardi eura. Osim iz nacionalnih alokacija, države članice moći će koristiti sredstva iz ostalih stavki proračuna poput Fonda za konkurentnost, vrijedan 450 milijardi eura, koji je namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemirske tehnologije. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir. Prijedlog Komisije tek je početak dugog procesa pregovora koji će trajati najmanje dvije godine. Prva rasprava održat će se danas na sastanku ministara za europske poslove u Bruxellesu. Dansko predsjedništvo namjerava do kraja godine pripremiti prvi nacrt pregovaračkog okvira o kojem bi trebali raspravljati čelnici država članica na samitu u drugoj polovici prosinca. |
|
|
| Tagovi: #fondovi eu, #hrvatska, #proračun eu, #kohezija, #poljoprivreda |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |