ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu." /> ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu.">
Hrvatska bi iz proračuna EU trebala dobiti čak 16,8 milijardi eura |
| Objavljeno: 18.07.2025 / 10:02 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu. |
|
Unutar tih 16,8 milijardi eura, 1,3 milijarde predviđeno je za migracije, sigurnost i unutarnje poslove i jedna milijarda za zaštitu klime. Europska komisija objavila je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. U sadašnjem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021.do 2027. omotnica za Hrvatsku iznosila je nešto manje od 15 milijardi eura. Osim iz nacionalnih alokacija, države članice moći će koristiti sredstva iz ostalih stavki proračuna poput Fonda za konkurentnost, vrijedan 450 milijardi eura, koji je namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemirske tehnologije. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir. Prijedlog Komisije tek je početak dugog procesa pregovora koji će trajati najmanje dvije godine. Prva rasprava održat će se danas na sastanku ministara za europske poslove u Bruxellesu. Dansko predsjedništvo namjerava do kraja godine pripremiti prvi nacrt pregovaračkog okvira o kojem bi trebali raspravljati čelnici država članica na samitu u drugoj polovici prosinca. |
|
|
| Tagovi: #fondovi eu, #hrvatska, #proračun eu, #kohezija, #poljoprivreda |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Američka inflacija i dalje raste, Fed bio mogao podići kamatne stope |
| WASHINGTON - Cijene širokog spektra roba i usluga nastavile su rasti u kolovozu, prema izvješću objavljenom u petak koje potiče očekivanja da bi Federalne rezerve (Fed) idućeg tjedna mogle podići kamatne stope. |
| Žigman: Restriktivnija monetarna politika pridonijet će smanjenju inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman komentirao je jučerašnju odluku Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) o podizanju kamatnih stopa, ocijenivši da će restriktivnija monetarna politika pridonijeti i smanjenju inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj. |
| Umar značajno poboljšao ovogodišnju prognozu slovenskog gospodarskog rasta |
| LJUBLJANA - Ured za makroekonomske analize i razvoj (Umar) značajno je poboljšao svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu. Umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od dva posto, sada očekuje rast od 3,8 posto, što je uglavnom rezultat značajnog ubrzanja u prvoj polovici godine. U 2027. i 2028. rast će se usporiti na 2,5 odnosno 2,3 posto. |
| Novi porezni paket: Ukida se porez na mirovine, rastu nameti |
| ZAGREB - Vlada je u četvrtak u Sabor uputila prijedloge poreznih izmjena kojima se uvodi oporezivanje prekomjernih profitnih marži velikih i srednjih kompanija, a predviđaju se i promjene u oporezivanju mirovina, paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu te Zakona o PDV-u, koji se usklađuje s novom EU direktivom. |
| Bessent: Možemo se izvući iz duga uz rast BDP-a od 3% |
| WASHINGTON - Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je u utorak da vjeruje da se SAD može izvući iz duga ako može postići godišnji gospodarski rast od 3%. |