Hrvatska će od EIB-a dobiti smjernice za promicanje tržišta kapitala i poslovnih inovacija |
| Objavljeno: 27.03.2025 / 13:48 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Europska investicijska banka (EIB) Hrvatskoj će pružiti smjernice o politici prerastanja u regionalno središte za financijske tehnologije i tržišta kapitala. |
|
Prema novom savjetodavnom sporazumu s Ministarstvom financija RH, EIB će podržati Hrvatsku u njezinim nakanama da se prometne u jednog od predvodnika u području financijskih tehnologija. Usporedo s time, Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO-u) EIB kani pružiti savjete o tome kako malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), baš kao i start-up tvrtkama, pomoći u jačanju spremnosti za ulaganja i dobivanju pristupa sredstvima koja su im potrebna u ranoj fazi razvoja. Savjetodavna podrška financira se sredstvima iz programa Savjetodavnog centra Invest EU. „Kako se tehnologija razvija munjevitom brzinom, a snažna tržišta kapitala poprimaju sve veću važnost, pred Hrvatskom je jedinstvena prilika da se nametne kao jedan od regionalnih predvodnika kad je riječ o inovacijskom ekosustavu”, izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. Cilj EIB-ova sporazuma s Ministarstvom financija odnosi se na pomoć u uspostavi „Fintech Huba”, središta za razvoj i provedbu naprednih tehnologija u financijskom sektoru, koji bi djelovao kao katalizator inovacija u tom području. Opsluživao bi start-up tvrtke, baš kao i afirmirana poduzeća, te vodio brigu o držanju koraka s neprestanim promjenama u propisima Europske unije i kretanjima na svjetskim tržištima. U sklopu postignutog dogovora, EIB će snimiti stanje postojećeg financijsko-tehnološkog sustava u Hrvatskoj, usporediti ga s vodećim središtima u Europi te iznijeti preporuke u pogledu pravnih i operativnih pitanja. To će pridonijeti promicanju uvođenja naprednih financijskih tehnologija u Hrvatskoj te ojačati njezinu ulogu na europskoj financijsko-tehnološkoj pozornici. EIB će provesti i istraživanje o tome kako u Hrvatskoj osnažiti tržišta kapitala, pri čemu će utvrditi mogućnosti za jačanje ulagačkog okruženja. U tom istraživanju, koje je zamišljeno kao podloga za novu hrvatsku strategiju razvoja tržišta kapitala u razdoblju od 2025. do 2030., Hrvatska će se usporediti s inovativnim malim, baš kao i afirmiranim velikim tržištima kapitala, a sve kako bi se nametnula kao regionalno središte za inicijalne javne ponude na prostoru srednje i istočne Europe te tako utrti put prema uspostavi UTK-a. „U suradnji s Europskom investicijskom bankom nastavit ćemo ulagati napore kako bismo ubrzali razvoj fintech industrije i tržišta kapitala. To će u konačnici poboljšati pristup kapitalu za fintech poduzetnike, startupove i širu poslovnu zajednicu”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. „Današnje partnerstvo predstavlja značajan iskorak prema pozicioniranju Hrvatske kao regionalnog središta za fintech te dodatno jača naše tržište kapitala. Poticanjem razvoja fintech sektora i širenjem mogućnosti na tržištu kapitala unapređujemo položaj Hrvatske i na domaćem i na međunarodnom planu. Zahvaljujem Europskoj investicijskoj banci na suradnji i uvjeren sam da će ova inicijativa pridonijeti dugoročnom gospodarskom rastu Hrvatske”, dodao je potpredsjednik Vlade. U suradnji s HAMAG-BICRO-om, EIB će raditi na jačanju hrvatskog inovacijskog ekosustava tako što će za potrebe MSP-ova i start-up tvrtki provoditi programe osposobljavanja u područjima poput poslovne strategije, financijskog planiranja i uključivanja ulagača. Među postavljenim ciljevima je i pomoć hrvatskim poduzećima u iskorištavanju sredstava EU-a, pa tako i Akceleratora Europskog vijeća za inovacije. Predviđenim programima prekograničnog mentorstva i korporativnog partnerstva omogućit će se razmjena znanja radi potpore start-up tvrtkama u široj primjeni njihovih tehnologija i pristupu širem tržištu. Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, izjavio je: „Sve složeniji uvjeti na zahtjevnom tržištu od naših poduzetnika iziskuju veoma visoku razinu spremnosti – kako u pogledu pripreme projekata tako i s obzirom na ulaganja – što se može ostvariti kudikamo brže uz kvalitetnu podršku onih koji su upućeni u gospodarske i tehnološke trendove. U našoj agenciji prioritet nam je neprestano pružati usluge zahvaljujući kojima portfelji naših poduzeća postaju inovativniji, konkurentniji i održiviji. U tom smislu, ovo partnerstvo s EIB-om, koje se realizira u obliku investicijskog centra za poduzetnike, znatno će pridonijeti podizanju kvalitete njihove strukture znanja, što se onda može iskoristiti prilikom prijavljivanja za financiranje sredstvima Europske unije.’’ |
|
|
| Tagovi: #hrvatska, #Teresa Czerwińska, #HAMAG-BICRO, #Marko Primorac, #europska investicijska banka, #tržište kapitala, #fintech |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |