GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska do 2030. mora otvoriti 200.000 radnih mjesta

Hrvatska do 2030. mora otvoriti 200.000 radnih mjesta
CILJEVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.03.2021 / 09:51
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Portugalsko predsjedništvo Vijeća EU u svibnju organizira sastanak na vrhu posvećen socijalnim pitanjima te se očekuje da će na toj sjednici Europska unija prihvatiti nove socijalne ciljeve koje treba ispuniti do kraja ovog desetljeća.

Jedan od glavnih ciljeva je da 2030. bude zaposleno barem 78 od 100 osoba u dobi od 20 do 64 godine. Svakoj državi članici prepušteno je da postavi svoje ciljeve i Hrvatska u tom dijelu puca visoko – naš je cilj da do kraja 2030. zaposlimo 75 posto odraslih u dobi od 20 do 64 godine, što je osjetno iznad trenutačnih prosječnih razina u EU. Da bi se to ostvarilo, Hrvatska bi do kraja desetljeća morala otvoriti dvjesto tisuća novih radnih mjesta te bi ukupan broj zaposlenih u spomenutoj radnoj dobi bio nešto iznad 1,8 milijuna osoba!

U ovo desetljeće Hrvatska ulazi kao treća najlošija članica EU s udjelom zaposlenosti u odrasloj populaciji od samo 66 posto, piše Večernji list. Lošiji od Hrvatske samo su Grčka i Italija, gdje je taj udio nešto iznad 60 posto, a još jedino Španjolska ima stopu zaposlenosti nižu od 70 posto. Pri vrhu su Švedska, gdje rade 82 od 100 odraslih, zatim Njemačka gdje je taj udio 80 posto, ali tik uz Nijemce su Češka i Estonija koje su bolje i od Nizozemske. Slovenija je već sada po zaposlenosti na 76 posto, gdje bismo mi željeli biti za deset godina, kao i Bugarska (75), a Slovačka ima udio od 73 posto.

– Naš gospodarski oporavak mora biti uključiv, pravedan i podrazumijevati velik broj radnih mjesta. Komisija u tom cilju predlaže ambiciozan plan provedbe europskog stupa socijalnih prava i poziva države članice da aktivno daju potporu zapošljavanju tijekom faze oporavka nakon krize zbog koronavirusa. Time želimo ukazati na važnost postupnog prelaska s hitnih politika na politike oporavka za naša tržišta rada, što će EU poduprijeti iz svojih izvora financiranja – kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo, prilikom predstavljanja novih ciljeva.

Uz novi ciljni udio zaposlenih, EU želi barem 60 posto svih odraslih vratiti u školske klupe, odnosno omogućiti im neki oblik osposobljavanja i doškolovanja svake godine. Sve bi to trebalo smanjiti broj osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna osoba. Inače, udio takvih osoba se po državama kreće između 10 posto u najboljoj Češkoj do 24 posto u Rumunjskoj. U Hrvatskoj se u opasnoj zoni nalazi 18 posto populacije. Državama je dana preporuka da potaknu otvaranje radnih mjesta i tranziciju tržišta rada iz sektora koji slabe u sektore koji rastu, osobito digitalne i zelene sektore. Te bi nove mjere trebale sadržavati tri elementa – poticaje za zapošljavanje i potporu za poduzetnike, mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju te poboljšanu potporu službi za zapošljavanje.

Posebna će se pažnja posvetiti i osobama s invaliditetom koje imaju pravo na sudjelovanje u svim sferama života isto kao i svi drugi. Jednakost plaća Europska komisija objavila je i prijedlog o transparentnosti plaća kako bi se osiguralo da žene i muškarci budu jednako plaćeni za jednak rad. Riječ je o jednom od političkih prioriteta predsjednice Ursule von der Leyen.

Trenutačno, inače, žene zarađuju 15 posto manje od muškaraca, a mirovine su im 30 posto niže.

– Jednak rad zaslužuje jednaku plaću, a za jednakost plaća nužna je transparentnost. Žene moraju znati postupaju li poslodavci prema njima pravedno. Ako smatraju da trpe nepravdu, moraju imati mogućnosti da se izbore za ono što zaslužuju – navela je Von der Leyen.

Poslodavci će tako za dvije do tri godine, kada direktiva stupi na snagu, kandidatima morati dati informacije o početnoj plaći ili mogućem rasponu početne plaće u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao. Poslodavci neće smjeti kandidate pitati o njihovim prošlim plaćama. Zaposlenici će imati pravo od poslodavca zatražiti informacije o svojem individualnom platnom razredu i prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije radnika koji obavljaju jednak ili rad jednake vrijednosti. Nadalje, poslodavci s najmanje 250 zaposlenika moraju objaviti informacije o razlici u plaćama između njihovih radnica i radnika.

Za interne potrebe trebali bi objaviti i informacije o razlici u plaćama između radnica i radnika raščlanjene po kategorijama radnika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Ako se u izvješćima o plaćama otkrije rodna razlika u plaćama od najmanje 5%, poslodavci koji takvu razliku ne mogu opravdati objektivnim razlozima neovisnima o rodu morat će provesti procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. Godišnji troškovi izvješćivanja o plaćama za poslodavce procjenjuju se na 379 do 890 eura za poduzeća s više od 250 zaposlenika. Nakon što predloženu direktivu o transparentnosti prihvate vijeće i parlament, države članice imat će dvije godine da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo i Komisiji dostave relevantne tekstove o prenošenju. Komisija će provesti evaluaciju predložene direktive nakon osam godina.

Tagovi: hrvatsko tržište rada, Ursula von der Leyen, Valdis Dombrovskis, Portugal, Europska unija, nezaposlenost, koronavirus u Hrvatskoj, koronakriza, Hrvatski zavod za zapošljavanje
PROČITAJ I OVO
Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.
NESLAVNO
Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.
BRUXELLES - Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini granicu dopuštenog proračunskog manjka zbog mjera ublažavanja posljedica pandemije, izvijestio je Eurostat, izdvojivši Hrvatsku u skupinu zemalja s najvišim manjkom iskazanim udjelom u BDP-u.
Strahoviti rast deficita konsolidiranog općeg proračuna u 2020.
DEFICIT
Strahoviti rast deficita konsolidiranog općeg proračuna u 2020.
ZAGREB - Nakon tri godine suficita, manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2020. godini iznosio je 27,5 milijardi kuna, što iznosi 7,4 posto BDP-a, a porastao je ponovno i udjel javnog duga u BDP-u, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, koji je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku.
Mali: U 2020. naplaćeno 18 milijardi dinara više PDV-a nego 2019.
PDV
Mali: U 2020. naplaćeno 18 milijardi dinara više PDV-a nego 2019.
BEOGRAD – Naplata domaćeg poreza na dodatu vrednost u 2020. godini iznosila je 372,5 milijardi dinara, a 2019. godine 354,4 milijarde dinara, izjavio je u sredu ministar finansija Siniša Mali.
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
RANGIRANJA
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
NEW YORK - Pandemija covid-19 poljuljala je ljestvicu najvećih svjetskih ekonomija, gurnuvši mnoge zemlje u najgoru ekonomsku recesiju u novijoj povijesti.
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
JASNA PORUKA
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
BEOGRAD - Ako bi se zaduživanje Srbije nastavilo, u jednom trenutku bilo bi potrebno vršiti uštede i naglo smanjivati deficit, što bi „u ekstremnoj situaciji moglo da bude ponavljanje 2014. godine“, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE