Hrvatska ekonomija: Ništa nova ni u 2026.

Uobičajene predvodnice rasta investicije i potrošnja kućanstava zabilježi su također tromjesečno smanjenje realne vrijednosti. Ipak, na godišnjoj razini rast BDP-a od 2% i dalje svrstava Hrvatsku među najbrže rastuća gospodarstva europskog područja.

Prvi dostupni visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje sugeriraju nastavak slične dinamike, daljnje usporavanje i godišnje realne stope rasta oko 2 posto.

Potrošnja nastavlja rasti

Osobna potrošnja podršku će pronalaziti u snažnom tržištu rada i turizmu koji bi unatoč zadržavanju broja noćenja na razini iz 2025. mogao nastaviti bilježiti smanjenje prihoda u realnim iznosima. Tržište rada obilježeno je blagim (+0,9%), ali ipak pozitivnim rastom broja osiguranika, usporavanjem, ali i dalje solidnim neto i bruto rastom plaća (u prosjeku oko 8% odnosno 9%) te povijesno niskom stopom nezaposlenosti (ispod 4% u travnju i svibnju). Najava Vlade da neće prihvaćati dodatne zahtjeve proračunskih korisnika neće međutim zaustaviti već najavljena povećanja osnovica u državnim i javnim službama, niti će ublažiti pritisak na plaće u privatnom sektoru. Stoga ostajemo pri ocjeni da će plaće nastaviti rasti po solidnim, ali ipak jednoznamenkastim stopama. Dosadašnji rast zaposlenosti podržava i prognozu o 1-postotnom rastu broja osiguranika. Podaci o realnom prometu u trgovini na malo pokazuju zamjetno usporavanje dinamike, što će se naposljetku vidjeti i u statistici nacionalnih računa i osobnoj potrošnji.

S druge strane, turistička predsezona, važna kao izvoz usluga i bitan izvor dodatnih prihoda prosječnog kućanstva, nije razočarala, ali nije donijela ni rast broja noćenja. Uvelike ovisan o rasporedu blagdana na emitivnim tržištima, broj noćenja snažno je porastao u svibnju, ublažavajući pad iz travnja i lipnja. Prema prvim procjenama HTZ-a ukupan broj noćenja u drugom tromjesečju blago je pao (-1%) i to zbog manjeg broja noćenja inozemnih gostiju. Fiskalni računi u nominalnim iznosima su porasli kod smještaja za gotovo 17%, a kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane 10%, ali broj računa koji je zamjetno niži (+3,2% odnosno +4,2%) i inflacija u ovom segmentu navodi nas na zaključak o tek blagom rastu u realnim iznosima.

Posezona će popraviti turistički rezultat

Glavna sezona prema našim očekivanjima donijet će blagi pad noćenja, no ostajemo pri cjelogodišnjoj procjeni da bi posezona mogla biti solidna i popraviti ukupni rezultat zadržavajući broj noćenja u 2026. na prošlogodišnjim razinama. Naravno, u uvjetima nastavka rasta cijena u ovom segmentu, otvorenim ostaje pitanje cjenovne konkurentnosti te fokusa na daljnje poboljšanje kvalitete i produljenje sezone.

U realnim iznosima izvoz usluga mogao bi čak zabilježiti pad, a uvoz rast, budući da pretpostavljamo da će i ove godine putovanja hrvatskih građana u inozemstvo biti solidna. Naposljetku, krhka potražnja naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera dodatno ograničava izvoz robe.

Industrijska proizvodnja zakoračila je i u drugo tromjesečje s padom obujma, sugerirajući da su očekivanja o blagom, ali ipak pozitivnom rastu preoptimistična te da postoji veliki rizik da obujam industrijske proizvodnje zabilježi stagnaciju ili čak pad u odnosu na 2025. godinu.

Građevinska aktivnost polako posustaje, dijelom pod utjecajem vremenskih neprilika, ali i baznog učinka, no izdašna raspoloživost europskih fondova i namjera Hrvatske da povuče i preostalih 2,7 mlrd. eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost podržava očekivanja o nešto snažnijem rastu u drugoj polovici godine.

Naposljetku, država je najavila potrebu za pažljivim vođenjem fiskalne politike što bi zbog ograničenja postavljenih kriterijima iz Maastrichta moglo obuzdati daljnju potrošnju.

Ukratko ostajemo pri procjeni gospodarskog rasta od 2,1% za 2026. godinu uz sličnu dinamiku rasta i u 2027.