Hrvatska ekonomija raste na krilima osobne potrošnje i investicija

Rast nastavlja poticati domaća potražnja, pri čemu osobna potrošnja i dalje ostaje glavni pokretač gospodarstva, unatoč prisutnim inflacijskim pritiscima.

Naime, prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, gospodarska aktivnost u razdoblju od travnja do lipnja realno je porasla za 3,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (nakon zabilježenih 2,9% u prvom tromjesečju 2025., prema originalnim podacima).

Sezonski prilagođeni podaci također upućuju na ubrzavanje gospodarske aktivnosti. Iako je godišnja stopa rasta zadržana na razini iz tromjesečja ranije od 3,2%, na tromjesečnoj razini rast je ubrzao s 0,4% na 1,2%.

Detaljniji uvid u statistiku nacionalnih računa potvrđuje da je rast i dalje uvelike naslonjen i predvođen prvenstveno domaćom potražnjom. Pri tome su godišnje stope rasta snažnije u odnosu na tromjesečje ranije.

Državna potrošnja dala je pozitivan doprinos s rastom od 2,4% na godišnjoj razini (usporavanje s 5,8% godišnje u prvom tromjesečju ove godine).

Osobna potrošnja bila je viša za 4,0%, nakon rasta od 1,7% u prvom tromjesečju ponajviše kao posljedica rasta prometa od trgovine na malo i ugostiteljskih usluga. Na ubrzanje rasta upućivali su ranije objavljeni pokazatelji, realni rast maloprodaje na tromjesečnoj i godišnjoj razini, rast neto plaća po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,7%, a raspoloživi dohodak dodatno je ojačan snažnim predsezonskim rezultatima u turizmu pri čemu su noćenja u drugom tromjesečju porasla za više od 5%.

Bruto investicije u fiksni kapital bilježe pozitivne godišnje promjene od prvog tromjesečja 2021., a dinamika je u razdoblju travanj-lipanj 2025. ubrzala na 5,2% godišnje.

Izvoz robe nastavio je rasti, iako skromnijom dinamikom (+3,7%), dok je izvoz usluga zabilježio pad (-0,3%). S druge strane, zabilježen je rast uvoza, kako robe (+0,9%) tako i usluga (16,4%) što također upućuje na snažnu osobnu potrošnju podržanu robusnim tržištem rada. To je u konačnici rezultiralo negativnim neto doprinosom inozemne potražnje.

Promatrano sa strane ponude, bruto dodana vrijednost porasla je u drugom tromjesečju 2025. po realnoj stopi od 3,3%. Najveći doprinos rastu njene realne vrijednosti dolazi od djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane. Snažniji rast BDV-a bilježi i Građevinarstvo (+7,4% godišnje) što ne iznenađuje obzirom na i dalje solidne rezultate obujma građevinskih radova u drugom tromjesečju 2025. Ohrabruje rast BDV-a drugo tromjesečje za redom kod Prerađivačke industrije, u, što je skladu i s podacima o kretanju obujma industrijske proizvodnje. I sve ostale sastavnice BDV-a zabilježile su pozitivne godišnje promjene u drugom tromjesečju.

(Kratkoročni) izgledi ostaju povoljni

Gledano unaprijed, ostajemo optimistični u pogledu ovogodišnje realne stope rasta. Snažno tržište rada, ekspanzivna fiskalna politika te pad kamatnih stopa (unatoč novim makrobonitetnim mjerama HNB-a) trebali bi održati ekonomsku aktivnost na visokoj razini. Glavni pokretači rasta ostaju potrošnja i investicije. Potpomognuti europskim subvencijama, oni u uvjetima pojačane nesigurnosti iz vanjskog okruženja predstavljaju solidan oslonac našim očekivanjima. S druge strane, srednjoročni i dugoročni izgledi pod velikim su utegom niske produktivnosti i konkurentnosti koji zbog optimizma na kratki rok ostaju u sjeni rasta BDP-a dominantno oslonjenog na potrošnju.

Za cijelu 2025. očekujemo realnu godišnju stopu rasta BDP-a od 2,9% koja je izložena rizicima da bude blago viša.