GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska jedina zemlja EU-a izvan eurozone s padom troškova rada u 2020.

Hrvatska jedina zemlja EU-a izvan eurozone s padom troškova rada u 2020.
TROŠKOVI RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.04.2021 / 16:05
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Hrvatska je jedina zemlja Europske unije izvan eurozone koja je u 2020. godini bilježila pad troškova rada po satu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Troškovi rada po satu u EU porasli su prošle godine u prosjeku 3,1 posto, utvrdio je Eurostat. U eurozoni uvećani su 2,9 posto.

Među državama EU-a koje nisu članice eurozone troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti najviše su u 2020. porasli u Mađarskoj, za 7,9 posto. Slijede Bugarska s rastom troškova za 7,8 posto, Češka sa 7,4 posto i Rumunjska sa 7,2 posto.

Najblaže su porasli u Švedskoj i Danskoj, za 1,1 odnosno dva posto.

Hrvatska je u skupini zemalja EU-a koje nisu članice eurozone jedina u 2020. bilježila pad ukupnih troškova rada po satu, za jedan posto, pokazuje izvješće.

Među članicama eurozone najveći rast ukupnih troškova rada po satu bilježio je Portugal, za 8,6 posto. Slijede Litva i Slovačka gdje su porasli 7,5 odnosno sedam posto.

Najblaže su porasli u Luksemburgu, za 0,5 posto, te u Finskoj i Nizozemskoj, za 0,7 odnosno 0,8 posto.

Pad troškova rada po satu bilježile su u eurozoni samo Malta, za 4,7 posto, te Cipar i Irska, za 2,7 posto.

Većina zemalja EU-a poduprla je prošle godine poduzeća i radnike programima koji su ublažavali utjecaj pandemije najvećim dijelom subvencionirani skraćeni rad i privremene otkaze, napominje Eurostat.

Programi su evidentirani kao subvencije u stavci doprinosa, uz negativan predznak, dodaju statističari.

Velike razlike

Prosječni je trošak rada po satu u EU prošle godine iznosio 28,5 eura, te 32,3 eura u eurozoni.

U 2019. godini iznosio je 27,7 odnosno 31,4 eura.

Iznosi prikrivaju ogromne razlike među zemljama, pa je tako trošak u Bugarskoj čak sedam puta manji nego u Luksemburgu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

U Bugarskoj iznosio je 6,5 eura i najniži je među zemljama EU-a. Sljede Rumunjska s 8, eura i Mađarska s 9,9 eura.

U skupini su i Litva i Latvija s 10,1 odnosno 10,5 eura, te Hrvatska s ukupnim troškom rada po satu u 2020. od 10,8 eura i Poljska s 11 eura.

Među zemljama eurozone najniži su trošak rada po satu bilježile Slovačka i Estonija, od 13,4 odnosno 13,6 eura, te Portugal s 15,3 eura.

U Sloveniji i Španjolskoj iznosio je oko 20 eura, a u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji kretao se između 30 i 40 eura.

Najviši je trošak rada po satu u 2020. bilježila Danska, od 45,8 eura. Slijede Luksemburg i Belgija sa 42,1 odnosno 41,4 eura.

Tagovi: troškovi rada, Europska unija, eurozona
PROČITAJ I OVO
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
USPESI
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
BEOGRAD – Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostaje 1,0 posto, odlučeno je danas na sednici Izvršnog odbora NBS, na kojoj je istaknuto da je Srbija već u prvom kvartalu 2021. dostigla nivo ekonomske aktivnosti pre izbijanja pandemije Covid-19.
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
SIGNALI
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
ZAGREB - Kretanje CEIZ indeksa sugerira nastavak postupnog oporavka gospodarstva, a u prvom tromjesečju 2021. hrvatsko gospodarstvo će porasti za 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok će na godišnjoj razini u prvom kvartalu ipak biti zabilježen pad od 3,7 posto, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura
MMF
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura

SARAJEVO - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrit će Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 150 milijuna eura iako su zbog političkih blokada u toj zemlji propali pregovori o znatno ambicioznijem programu financijske potpore koji bi se realizirao uz uvjet provedbe reformi.

Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
BEZ INTERESA
Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
ZAGREB - Ni na treći Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, stalnog i neovisnog tijela s nizom odgovornih zadaća, nije se javio nitko.
Inozemne doznake u 2020. nadmašile razvojnu pomoć
DOZNAKE
Inozemne doznake u 2020. nadmašile razvojnu pomoć
WASHINGTON - Inozemne doznake u svijetu tek su blago pale u 2020. godini unatoč pandemiji koronavirusa, pruživši oslonac milijunima ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, izvijestila je Svjetska banka.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE