Hrvatska među zemljama s najvećim ekonomskim rastom u EU, ali ima i dva ozbiljna problema

Pada i javni dug. Ali, s druge strane, Hrvatska je pri vrhu EU i po stopi inflacije, a sada počinje rasti i deficit, iako će i dalje ostati ispod tri posto. To su ključne poruke ovogodišnjih jesenskih prognoza koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija.

Prema ocjeni Komisije, rast ostaje snažan prije svega zbog potrošnje kućanstava zasnovane na povećanju realnih dohodaka. Međutim, rast bi se trebao usporiti sljedeće godine i 2027. također.

Hrvatska će ove godine imati rast BDP-a od 3,2 posto, a sljedeće godine 2,9 posto. To je daleko iznad prosjeka EU, koji je za ovu godinu 1,4 posto, i europodručja, koje će ove godine imati prosjek od 1,3 posto rasta BDP-a. Ispred Hrvatske u EU su jedino Irska s nevjerojatnim rastom od preko 10 posto, Malta s četiri posto i Cipar s 3,4 posto.

Zaposlenost u Hrvatskoj ove će godine porasti za dodatnih 2,1 posto. Nezaposlenost će ove godine pasti na 4,7 posto, a sljedeće na 4,5 posto. To je također bolje od prosjeka EU od 5,9 posto i europodručja 6,3 posto. Najvišu stopu nezaposlenosti ima Španjolska s 10,4 posto, a najmanju Češka sa samo dva posto.

Europska komisija predviđa da će se Hrvatska suočiti s izazovom nedostatka radne snage usprkos uvozu radne snage iz država izvan Europske unije.

Javni dug Hrvatske nastavit će padati. On bi za ovu godinu trebao iznositi 56,2 posto BDP-a, a sljedeće godine 52,1 posto. Zabrinjavajuć je trend rasta javnog duga u Italiji, gdje će ove godine dostići 136 posto BDP-a. Grčka je i dalje zemlja s najvećim javnim dugom od 147 posto BDP-a, ali je u Grčkoj trend smanjenja, za razliku od Italije, gdje on raste.

Hrvatska je, s druge strane, pri vrhu i po inflaciji koja će ove godine iznositi 4,3 posto, da bi se sljedeće godine usporila na 2,8 posto. Ona je daleko iznad prosjeka EU, koji je ove godine 2,5 posto, i Euro područja 2,1 posto. Jedino Rumunjska sa 6,7 posto, Estonija s 4,8 posto i Mađarska s 4,5 posto imaju veću inflaciju od Hrvatske.

Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu iznosila 3,6 posto

Hrvatska je među zemljama gdje je rast cijena nekretnina i dalje preko 10 posto.

Europska komisija prognozira da će rast plaća iznad očekivanja povećati pritisak na cijene i oslabiti konkurentnost Hrvatske u izvozu.

Ukupno, rast u EU prema ocjeni Komisije je „solidan“, a i dalje glavni rizici ostaju nepredvidiva globalna situacija i sve veći protekcionizam nekih globalnih partnera.

Ove prognoze za Hrvatsku su slične kao one proljetne što se tiče ove godine, ali je blago povećana prognoza rasta za sljedeću godinu na 2,9 posto, umjesto proljetne kada je Hrvatskoj prognoziran rast 2026. na 2,6 posto. Inflacija će u Hrvatskoj biti veća od očekivanog i to su jesenske prognoze pesimističnije od proljetnih. Prije šest mjeseci Komisija je za ovu godinu predvidjela inflaciju od 3,4 posto, a sada je prognoza korigirana na 4,7 posto.