Hrvatska među zemljama s najvećim rastom cijena |
| Objavljeno: 17.01.2025 / 14:55 |
| Autor: SEEbiz |
|
ZAGREB - Inflacija u Europskoj uniji ubrzala je i u prosincu, a Hrvatska je pratila trend i zadržala se u skupini zemalja s najsnažnijim rastom cijena, pokazali su u petak podaci Eurostata. |
|
Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama iznosila je u zadnjem mjesecu 2024. godine 2,7 posto. U studenom cijene su na razini Unije bile porasle za 2,5 posto. U eurozoni potrošačke cijene bile su u prosincu veće za 2,4 posto nego u istom razdoblju 2023. godine, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu. U studenom bile su porasle za 2,2 posto. U prosincu 2023. godine godišnja stopa inflacije u EU iznosila je 3,4 posto, a u eurozoni 2,9 posto, pokazuju tablice Eurostata. Najviše su i u prosincu u zoni eura poskupjele usluge, za četiri posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U prethodnom mjesecu bile su skuplje za 3,9 posto. Slijede prerađena hrana, alkohol i duhan, koji su poskupjeli za 2,9 posto, gotovo kao i u prethodnom mjesecu. Svježa hrana poskupjela je 1,6 posto, znatno blaže nego u studenom, kada su joj cijene bile više za 2,3 posto nego godinu dana ranije. Cijene energije stabilizirale su se pak u prosincu nakon što su u studenom bile pale za dva posto u odnosu na isti mjesec preklani. Temeljna inflacija, kada se isključe cijene energije i svježe hrane, iznosila je i u prosincu 2,7 posto, četvrti mjesec zaredom. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u EU-u porasle za 0,3 posto, a u eurozoni za 0,4 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda, neznatno snažnije nego u studenom. Daleko najvišu godišnju stopu inflacije bilježila je i u prosincu Rumunjska, u visini 5,5 posto, što znači da je cijelu prošlu godinu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena u EU. Slijedi Mađarska s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini po stopi od 4,8 posto, navodi Eurostat. U stopu ih prati Hrvatska gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om bile u prosincu više za 4,5 posto nego u istom mjesecu 2023. godine, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja. Podatak je u skladu s prvom procjenom Eurostata objavljenom 7. siječnja. U studenom cijene mjerene HICP-om bile su u Hrvatskoj veće za četiri posto nego godinu dana ranije, a u prosincu 2023. za 5,4 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u Hrvatskoj u prosincu za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su bile stagnirale. Najbliže je Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena u prosincu u odnosu na isti mjesec 2023. godine bila Belgija, gdje su uvećane za 4,4 posto. Najnižu godišnju stopu inflacije bilježila je i u prosincu Irska, od jedan posto. Slijedi Italija gdje je iznosila 1,4 posto. |
|
|
| Tagovi: #inflacija, #hrvatska, #cijene, #hrana, #energija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |