GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska najgora u EU prema nejednakosti u prihodima

Hrvatska najgora u EU prema nejednakosti u prihodima
NA DNU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.07.2023 / 10:16
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Na ljestvici nejednakosti dohotka Hrvatska je među zemljama EU do sada zauzimala samu sredinu, međutim, kada se ubroje prihodi koje građani ostvaruju od kapitala, dolazi na sam vrh ljestvice, piše u utorak Jutarnji list

Tako proizlazi iz istraživanja 'Dekompozicije nejednakosti prema izvorima dohotka: Što nam govore anketni podaci korigirani uz pomoć poreznih podataka' koje potpisuje troje autora s Instituta za javne financije, Slavko Bezeredi, Nora Mustać i Ivica Urban. Oni su izvorne anketne podatke dopunili poreznim podacima i analizirali doprinos različitih izvora dohodaka ukupnoj nejednakosti.

Plaće su uvjerljivo najvažniji izvor dohotka u svim zemljama, a slijede ih javne mirovine i dohodak od samostalnog rada. Dohodak od imovine i kapitala također predstavlja značajnu komponentu, ali njegov udio u ukupnom dohotku jako varira od zemlje do zemlje. Tako u Nizozemskoj i Danskoj iznosi 19 posto, odnosno 14 posto, a na drugoj strani su Slovačka i Poljska u kojima je gotovo nezamjetan. I Hrvatska je do sada pripadala krugu zemalja s vrlo niskim udjelom dohotka od imovine i kapitala, kao i Mađarska te Estonija.

Pozivajući se na EUROMOD (model poreznih olakšica za cijelu EU), autori navode da je činio tek 1,5 posto ukupnog dohotka. Prema korigiranim podacima, međutim, taj se dohodak penje na osam posto, pa je Hrvatska peta po redu na ljestvici zemalja EU s najvišim udjelom tih prihoda, nakon Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske. Kada se koriste korigirani podaci umjesto izvornih, zaključuje se u istraživanju, rezultati pokazuju da se pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećava za 15 posto.

Jedan od autora istraživanja Ivica Urban objašnjava da se dohodak od kapitala ponajprije odnosi na isplaćene dividende i udjele u dobiti, 85 posto. U manjem dijelu odnosi se na kapitalne dohotke, poput kamata na štednju. Radi se o godišnjem iznosu od oko 1,6 milijardi eura, što čini oko četiri posto ukupnog bruto dohotka.

Urban kaže da to naizgled nije velik udio, ali važna značajka dohotka od kapitala je njegova visoka 'koncentriranost'. Primjerice, oko 10.000 građana s najvišim ukupnim dohotkom prima više od 50 posto ukupnog dohotka od kapitala. Za oko 1000 građana s najvišim dohotkom upravo je dohodak od kapitala glavni izvor primanja, puno važniji od plaće i ostalih izvora.

Tagovi: nejednakosti u prihodima, NEJEDNAKOST
PROČITAJ I OVO
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
SIGNALI
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
FRANKFURT - HCOB-ov kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu, koji je sastavio S&P Global i koji se smatra dobrim pokazateljem ukupnog gospodarskog zdravlja, odskočio je na 51,7 u travnju s 50,3 iz ožujka, nadmašivši preliminarnu procjenu od 51,4.
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
PAD
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u ožujku u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 5,0%.
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
USPOREDBE
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
LJUBLJANA - Od ove je godine zajamčena minimalna plaća u Hrvatskoj 840 eura bruto ili otprilike 677 eura neto.
S&P nakon jedanaest godina podigao kreditni rejting Turske
REJTING
S&P nakon jedanaest godina podigao kreditni rejting Turske
ANKARA - Ministar financija Turske Mehmet Šimšek izjavio je kako je američka agencija Standard and Poor's objavila povećanje rejtinga Turske što je, kako ističe, rezultat pozitivnog ekonomskog programa turske vlade.
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj manje čak 7 posto
TRENDOVI
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj manje čak 7 posto
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju ožujka ove godine na mjesečnoj su razini bile manje za 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini smanjene za 6,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE