Hrvatska ubrzala povlačenje sredstava EU-a za 16,5 posto

“Do sada u ovom trenutku imamo 54 posto isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima. Sada imamo još dvije i pol godine za povlačenje dodatnih pet milijardi eura. Svi projekti su ugovoreni, u tijeku su, a na nama je da relaksiramo procedure, isplatimo sredstva korisnicima i pomognemo im u realizaciji projekata”, rekla je Tramišak nakon sastanka s povjerenicom za kohezijsku politiku i reforme Elisom Ferreira.

U proteklih 11 mjeseci, od 30. lipnja 2020. ugovorenost projekata koji će se financirati europskim sredstvima porasla je za 22 posto, s 95,43 posto na 117,27 posto. Što se tiče isplate sredstva krajnjim korisnicima, tu je ostvaren pomak od 16,5 posto, sa 37,17 posto na 53,81 posto.

Najveći napredak je ostvaren u ovjeravanju sredstava, sa zatečenih 30,8 posto ovjerenih sredstava, došlo se na današnjih 44,5 posto. U ovih godinu dana ovjereno je 11 milijardi kuna, gotovo trećina ukupno ovjerenih sredstava. Ovjeravanje je zadnja faza u procesu povlačenja europskih sredstva prije isplate sredstva krajnjim korisnicima.

Zbog epidemiološke situacije to je bio prvi fizički sastanak ministrice Tramišak i povjerenice Ferreira. Ministrica navodi da su unatoč tome njezino ministarstvo i tim povjerenice Ferreira imali intenzivnu komunikaciju pute video-veze u proteklom razdoblju.

Glavne teme sastanka bili su programiranje operativnog programa za sadašnje proračunsko razdoblje 2021-2027. , centri za gospodarenje otpadom i razvoj širokopojasnog pristupa.

Hrvatska za kohezijsku politiku iz europskog proračuna za programsko razdoblje 2021-2027. ima na raspolaganju preko 13 milijardi eura. Rok za izradu operativnog programa za povlačenje tih sredstava je do kraja ovoga mjeseca, tako da je pred ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a veliki posao u sljedećih 30-tak dana.

Ministrica je izrazila zahvalnost Europskoj komisiji na suradnji i pomoći u izradi operativnog programa, kao i u radu na izmjenama prethodnog operativnog programa kako bi se 111 milijuna eura moglo preusmjeriti u obnovu dijela obiteljskih kuća u državnom vlasništvu stradalih u potresu.

“Tu smo imali veliku pomoć Europske komisije. Dopunili smo programe s novim instrumentom ReactEU, koji je namijenjen očuvanju radnih mjesta, ali i ulaganjima u produktivni sektor, malo i srednje poduzetništvo, posebno u industriji”, rekla je ministrica.

Hrvatska iz instrumenta ReactEU ima na raspolaganju 150 milijuna eura, a Komisija je upravo danas objavila da je Hrvatskoj iz toga instrumenta odobreno 35, 1 milijun eura za pomoć malim i srednjim poduzetnicima u najpogođenijim sektorima i za potporu istraživanja i razvoja za nove robe i usluge.

Tih 35,1 milijun eura je alokacija za ovu godinu, za koju je ministarstvo još ranije raspisalo poziv na koji stiglo preko 850 prijava. Također je već raspisan poziv i za sljedeću godinu, rekla je ministrica.

Za sve projekte koji se financiraju iz europskog proračuna može se dobiti do 85 posto sredstva, a preostalih 15 posto sufinanciraju nacionalne vlasti. Kako bi pomogla regionalnoj i lokalnoj samoupravi, hrvatska vlada je formirala fond za sufinanciranje od milijardu i 190 milijuna kuna za sufinanciranje projekata koji su u tijeku i koji se trebaju završiti do 2023. godine.

Dobar dio sredstava iz sljedećeg programskog razdoblja Hrvatska će usmjeriti u željeznice i razvoj širokopojasne infrastrukture. Dosta gotovih projekata koji nisu mogli ući u nacionalni plan za oporavak i otpornost financirat će se sredstvima iz sadašnjeg sedmogodišnjeg razdoblja.

Nakon sastanka s povjerenicom Ferreira, ministrica Tramišak sastala se i s potpredsjednicom Komisije za demografiju i demokraciju Dubravkom Šuicom o mogućnostima koje nude europski fondovi za poboljšanje demografske slike u Hrvatskoj.