GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska uz Dansku i Rumunjsku po rastu gospodarstva u drugom kvartalu

Hrvatska uz Dansku i Rumunjsku po rastu gospodarstva u drugom kvartalu
RAST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.09.2025 / 17:19
Autor: SEEbiz
BRUXELLES - Hrvatska je u drugom tromjesečju bila u skupini zemalja EU s najvećim rastom gospodarstva, uz bok Danskoj i Rumunjskoj, pokazale su danas nove procjene europskog statističkog ureda.

Gospodarska aktivnost u eurozoni i EU porasla je pak marginalno u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,1 odnosno 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari, potvrdivši procjenu objavljenu sredinom kolovoza.


U razdoblju od siječnja do ožujka BDP je u zoni primjene zajedničke europske valute bio uvećan za 0,6 posto i za 0,5 posto na razini Unije. Godišnja usporedba pokazuje rast aktivnosti u drugom tromjesečju od 1,5 posto u eurozoni i 1,6 posto u EU, objavio je Eurostat, podigavši obje procjene za 0,1 postotni bod.

Pozitivan doprinos rastu BDP-a u drugom tromjesečju na oba su područja pružile osobna i državna potrošnja te promjene u zalihama, pokazuju podaci.

Hrvatska uz Dansku i Rumunjsku

Daleko je najsnažnije u razdoblju od travnja do lipnja porastao BDP Danske, za 1,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Slijedi Hrvatska, gdje je gospodarska aktivnost u drugom kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećana za 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je prema revidiranom podatku porasla za 0,4 posto. Procjena iz kolovoza pokazivala je rast u prva tri ovogodišnja mjeseca od 0,3 posto.

I rumunjsko gospodarstvo poraslo je u razdoblju od travnja do lipnja za 1,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su samo Finska, za 0,4 posto, Njemačka, za 0,3 posto, i Italija, za 0,1 posto.

Irska na čelu na godišnjoj razini

Irska je i u drugom tromjesečju prednjačila rastom aktivnosti na godišnjoj razini, za čak 18,0 posto. S velikim odmakom slijede Bugarska i Cipar, gdje je porasla za 3,4 odnosno 3,3 posto.


Blizu je i Hrvatska s rastom aktivnosti u drugom tromjesečju od 3,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Isti postotni rast bilježila je i u prva tri ovogodišnja mjeseca, čime je Eurostat podigao procjenu iz kolovoza za 0,1 postotni bod.

U skupinu zemalja sa stopama rasta od oko tri posto svrstale su se i Litva i Poljska, pokazuju tablice statističkog ureda. Finsko gospodarstvo stagniralo je pak u odnosu na drugi kvartal lani. Pad je zabilježio samo Luksemburg, od 0,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Tagovi: #hrvatski bdp, #hrvatsko gospodarstvo, #eurozona, #eurostat
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE