GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna
TROŠKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.03.2020 / 08:24
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - "Pratimo i gledamo što i kako možemo učiniti”, odgovor je ministra financija Zdravka Marića na pitanje o mogućim mjerama za ublažavanje gubitaka zbog koronavirusa.

Italija je najjače hrvatsko izvozno tržište, jače i od njemačkog, kamo su hrvatska poduzeća 2019. izvezla robe u vrijednosti od 14,8 milijardi kuna. Uvoz je bio dva puta veći – 28,4 milijarde kuna, tako da će nastati gubici s više osnova.

Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će mnogi tražiti pomoć države, na što Vlada treba biti spremna, ali i ponašati se odgovorno kako ne bi ugrozila makroekonomsku stabilnost. Za početak, trebalo bi proglasiti višu silu, kako tvrtke ne bi plaćale odštete zbog kašnjenja i otkazivanja ugovorenih poslova.

Lovrinčević procjenjuje da bi u optimističnom scenariju proračunski deficit mogao porasti dodanih 11-12 milijardi kuna, i to kao rezultat smanjenih prihoda i dodatnih troškova vezanih uz epidemiju. – Ne bismo trebali donositi mjere trajnog karaktera, jednokratni trošak će se moći progutati budući da je cijena kapitala niska, a i Europska komisija morat će privremeno suspendirati kriterije iz Maastrichta – kaže Lovrinčević za Večernji list.

Italija je već odlučila “upucati” u svoju ekonomiju i zdravstveni sustav oko 11 milijardi eura, Slovenija priprema mjere “teške” milijardu eura pa je pitanje vremena kad će i Hrvatska, vjerojatno preko HBOR-a ili Zavoda za zapošljavanje, vući mjere za lakšu otplatu kredita ili čuvanje postojeće zaposlenosti.

Hrvatska udruga banaka najavljuje da će razgovarati o moratoriju na otplatu kredita tvrtkama i građanima koje se zbog korone nađu u problemima.

– Hrvatska zasad nije ni blizu kritične situacije u kakvoj je Italija, ali svakako valja razmisliti o nekakvom fondu pomoći za tvrtke čiji je priljev kapitala ugrožen (u Italiji se pomaže tvrtkama kojima je promet pao više od 25% zbog zaraze), kako bi prebrodile ovu krizu bez većih posljedica. Čak i ako taj novac ne bude iskorišten, važno je poslati poruku gospodarstvenicima da se ne trebaju bojati za opstanak – kažu u HGK, ističući kako alarmantna situacija u Italiji nepovoljno utječe na sve izvozno orijentirane proizvodne sektore, na sektor prometa i logistike te na turizam. I izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije u Hrvatsku rasli su ujednačeno, što ukazuje na snažniji prodor hrvatskih proizvoda na talijansko tržište. Talijanski su poduzetnici i ulagači osnovali u Hrvatskoj stotine poduzeća u potpunom ili mješovitom vlasništvu. Najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imaju investicije u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, poput talijanskih tvrtki Aquafil, Finding Group (Lipik Glas), Ducati Energia, SAME DEUTZ-FAHR i drugih, koje svojom poslovnom aktivnošću generiraju rast hrvatskog izvoza na talijansko tržište.

Prema strukturi robnog izvoza, ključni izvozni proizvodi u Italiju su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, drvo i drvni proizvodi, tekstilni proizvodi, žitarice i svježa i rashlađena riba, a od tvrtki koje bilježe značajnu poslovnu aktivnost s talijanskim tržištem, vrijedi izdvojiti Vetropack Stražu, Aluflexpack novi, Spin Valis, Tehno Filter...

– Mali je zastoj isporuke robe iz Kine, no kako se situacija tamo smiruje i svaki je dan sve manje zaraženih, smatramo da neće biti značajnijih poremećaja u našem biznisu. Za dva-tri tjedna očekujemo i normalizaciju situacije u Italiji – kaže Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete.

– Cromaris glavninu svojih proizvoda izvozi u Italiju i u tom smislu moguće su negativne posljedice za našu tvrtku. Zasad većih gubitaka nemamo, pratimo situaciju i nadamo se da će se okolnosti u vezi s koronavirusom uskoro poboljšati – rekao je predsjednik uprave Cromarisa Goran Markulin.

– Proizvodnja također trpi zbog isporuke gotovog proizvoda, ali i nedostatka repromaterijala što može prouzročiti i prestanak proizvodnje kod obrtnika čije je poslovanje vezano uz Italiju i europsko tržište u kojem je veće žarište koronavirusa – kaže direktor HOK-a Dragutin Ranogajec. HOK se zalaže za to da HZZO radnicima isplati stopostotni iznos plaće u slučajevima izolacije radnika koji su u njoj zbog obavljanja radnog odnosa, odnosno da se tretira kao povredu na radu sukladno članku 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nedostatak vitalnih dijelova i komponenti iz Kine stajao je prošli mjesec druge zemlje i njihove industrije oko 50 milijardi dolara, procjenjuje agencija UN-a. Hrvatske tvrtke također imaju teškoća jer kineska roba kasni.

Tagovi: koronavirus, hrvatski proračun, hrvatska ekonomija, Željko Lovrinčević, Zdravko Marić, Cromaris, Italija, Goran Markulin, Dragutin Ranogajec
PROČITAJ I OVO
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
PREPORUKE
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
BEOGRAD - Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ngdeva preporučio je dva prioriteta za novu vladu Srbije – konsolidaciju zdravstvenog sistema i nastavak reformi.
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
EFEKTI
Zabrane putovanja u inozemstvo pomažu ruskoj ekonomiji
MOSKVA - Rusko gospodarstvo moglo bi ove godine profitirati za čak 30 milijardi dolara, jer su građani zbog restriktivnih mjera u pandemiji više trošili rublje u Rusiji nego na putovanjima u inozemstvu, procjenjuju ekonomisti.
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
SLOBODNA TRGOVINA
Britanija s Japanom potpisala pri post-Brexit trgovinski sporazum
TOKYO - Japan i Velika Britanija potpisali su u petak u Tokiju sporazum o slobodnoj trgovini, koji će stupiti na snagu krajem trenutnog post-brexit tranzicijskog perioda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE