Pokazalo se, naime, da svako drugo novoosnovano poduzeće propadne do petog rođendana. Statističari navode da je 2018. otkriveno 12 tisuća “mrtvih” poduzeća, kako se definiraju tvrtke koje dvije godine nisu imale nikakav promet na računu. Poduzetnici se boje da bi vrlo brzo mogao uslijediti stečajni tornado jer su iscrpili sve svoje rezerve. Europske institucije tvrde da je u godini COVID-19 unutar Europske unije znatno smanjen broj novih stečajeva nad poduzećima, i to u prosjeku za 20-ak posto u trećem kvartalu, a gotovo 40 posto u drugom kvartalu 2020. u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, piše Večernji list.
Hrvatska ni u tome nije izuzetak, a Ministarstvo pravosuđa otkriva da je 2020. broj novih stečajnih postupaka nad poduzećima smanjen za trećinu u odnosu na 2019. godinu. Lani je pri trgovačkim sudovima pokrenuto 4796 novih stečajnih postupaka, a godinu dana ranije bilo ih je 7166. Podaci Fine, iz njihova registra računa, nešto su drukčiji, ali također pokazuju trend pada.
Najveći pad broja novih bankrota u trećem je prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen u Litvi (-61%), Francuskoj (-35%) i Belgiji (-32%), a najveći rast proglašenja stečaja zabilježen je u Estoniji (+84%), Portugalu (+40%) i Španjolskoj (+6%). Eurostat ističe da se relativno nizak broj bankrota u mnogim zemljama može objasniti vladinim mjerama za potporu poduzećima tijekom krize koje su možda omogućile poduzećima koja bi inače podnijela zahtjev za bankrot da nastave sa svojim aktivnostima. Hrvatska, vjerojatno, ima i dodatan razlog jer je Vlada zbog pandemije zamrznula ovrhe nad građanima te Zakonom o interventnim mjerama usporila pokretanje novih stečajeva nad tvrtkama.
Međutim, trenutačno se na stolu sudaca nalazi 3.019 prijedloga Fine za stečaj prezaduženih i blokiranih poduzeća koje, po slovu zakona, sud treba prihvatiti ili odbaciti. Pokazalo se da većinu prihvaća. Aktivnih je stečajeva nešto manje od četiri tisuće. Financijska agencija navodi da je u njezinu Jedinstvenom registru računa na dan 2. veljače 2021. godine bilo 3833 poslovnih subjekata s oznakom “u stečaju”, među kojima su 3788 trgovačka društva i 45 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.
Te su tvrtke do dana otvaranja stečaja dugovale visokih 16,7 milijardi kuna, od čega je glavnica duga iznosila 13 milijardi kuna, a kamate su bile 3,7 milijardi kuna. Fina je po zakonu dužna podnijeti prijedlog za pokretanje stečaja nad svakom tvrtkom koja je u blokadi dulje od 120 dana. Od 3788 trgovačkih društava nad kojima trenutačno traje stečaj, Fina je podnijela prijedlog za njih 3168. Za preostale subjekte (njih 620) pretpostavka je da su prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijeli vlasnici, to jest dužnici ili vjerovnici.
Nakon što je dobila takve ovlasti, Fina je od 1. rujna 2015. do 2. veljače 2021. podnijela gotovo 52 tisuće prijedloga za otvaranje stečaja nad blokiranim tvrtkama, a nadležni su sudovi prihvatili njih oko 40 tisuća te odbacili oko 9,5 tisuća. Za tri tisuće prijedloga za stečaj još se čeka odgovor sudova. Dosad je stečajni postupak okončan za 36 tisuća subjekata pa su oni brisani iz sudskog registra. Najveći udar dogodio se te prve 2015. godine, kada je pokrenuto oko 35 tisuća prijedloga za pokretanje ubrzanog stečaja nad tvrtkama koje su godinama bile u blokadi.
Europska komisija izdvaja Hrvatsku i Rumunjsku kao najlošije članice u kojima vjerovnici kroz stečaj naplate jedva 30 posto svojih potraživanja, za razliku od Belgije i Finske gdje vjerovnici iz stečajnog postupka izvuku 90 posto svog kapitala. Kad se pripremala nova direktiva o stečajevima, u Komisiji su navodili da stečajevi u EU traju najčešće između dvije i četiri godini, kraće na zapadu, dulje u istočnim članicama. Tragični stečaj nad šibenskom tvrtkom Matkol pokrenut je krajem studenog 2018., no imamo mi stečajeva, poput zagrebačke Name, koji traju 20 godina. Inače, o podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka odlučuje stečajni sudac rješenjem o otvaranju stečajnog postupka ili rješenjem kojim se prijedlog odbija, odnosno odbacuje.
