Hrvatsku iduće godine čekaju rekordne investicije

Ubrzao se investicijski ciklus i u odnosu na prvi kvartal ove godine, a analitičari su nagađali da je vjerojatno riječ o boljem korištenju europskih fondova, jačoj dinamici stanogradnje, ali i rastu optimizma među poduzetnicima, piše Novi list.

Pandemijska situacija još je neizvjesna, investicijski optimizam u Hrvatskoj uvijek kratkoročan i hirovit i često završava u malodušnosti i konstataciji kako je, eto, prošla još jedna godina ili još jedno desetljeće kada su izostala željena ulaganja i nova radna mjesta. Iako je Hrvatska i u proteklom razdoblju na raspolaganju imala zavidne iznose iz europskih fondova nekako se činilo da ih premalo i presporo koristi, pa se ni taj izvor novca više nije pretjerano koristio kako bi se najavio procvat investicija. U »modu« se nekako ponovo vratio s europskim mehanizmom za oporavak »EU-Nove generacije« i dobro je da su se u jednom trenutku privatni i javni sektor »tukli« za veći dio kolača od 6,3 milijarde eura nepovratnog novca.

Živost su na scenu unijela i inozemna ulaganja u IT tvrtke, poput Infobipa i Nanobita, koje su pokazale da i tvrtke nastale u hrvatskom okruženju mogu biti konkurentne na svjetskoj sceni i da mogu računati na milijarde kuna kapitala kako bi širile svoje poslovanje.

Procjena treba li krenuti u neku investiciju u današnjem svijetu možda najviše ovisi o tome kako će na njezinu isplativost utjecati pandemija, a planova za nastavak rasta investicija, kako sada stvari stoje, ima i u privatnom i javnom sektoru. Iz Hrvatske udruge poslodavca kažu da su, uz investicije koje će biti potaknute Planom oporavka, njihove članice već pokrenule vlastite investicijske cikluse koji će se događati u ovoj godini, a neki će biti i završeni.

Tako navode primjer Algebre koja dovršava investicije u naprednu IT infrastrukturu i međunarodnu mrežu, a gradi i oprema i novi sveučilišni kampus. Spominju i to da je tvrtka Rimac Automobili u fazi izgradnje kampusa, tvornice i testnog poligona, a HT i A1 nastavljaju s projektom modernizacije mreže na 5G infrastrukturu. Ne zaboravljaju ni ulaganje BAT-a u Kanfanaru od preko 200 milijuna kuna u nove linije za proizvodnju grijanog duhana. Podsjećaju iz HUP-a i na planove tvrtke Valamar za investiciju u porečkoj zoni Pical od milijardu i pol kuna, koji uključuju i hotel Pinea, najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskom turizmu ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna. No, završetak tog projekta lani je odgođen zbog koronakrize.

Na temelju Zakona o poticanju ulaganja, koji tvrtkama omogućava poticaje za investicijske projekte, od listopada 2012. do rujna 2021. godine, odobrena su 643 projekta ulaganja ukupne planirane vrijednosti preko 28 milijardi kuna uz planirano otvaranje 21.974 nova radna mjesta, navode iz Ministarstva gospodarstva.

Najveći dio tih projekata (15 posto) odnosi se na turizam, a slijedi metaloprerađivačka industrija (14,5 posto), te drvno-prerađivačka industrija (10,7 posto). Na ICT sektor otpada 10,7 posto projekta. Gledano pojedinačno, investicije u prerađivačkoj industriji zauzimaju najveći udjel u ukupnim investicijama, tvrde iz ministarstva gospodarstva, ali procjenjuju da će za razdoblje 2021. – 2022. doći do promjena vezano za djelatnosti u koje se investira, prvenstveno zbog ulaganja u ekologiju i digitalizaciju. Očekuju i rast investicija i u sektoru turizma.

Neće mirovati ni prerađivači, pa tako iz HUP-a otkrivaju da »imaju informacije da se u prerađivačkoj industriji planiraju investicije vrijedne milijardu kuna«. Investicije u prerađivačku industriju, koja čini 80 posto domaćeg robnog izvoza, posebice na značaju dobivaju ako se zna da se u prošloj godini, za razliku od izvoza usluga, odnosno turizma, izvoz roba pokazao prilično žilavim.

– Dio već pripremljenih investicija za ovu godinu je zaustavljen radi koronakrize, a naši poslodavci okupljeni u HUP-u iskazali su ukupnu spremnost za oko 40 milijardi kuna investicija u projekte visoke dodane vrijednosti koji će potaknuti gospodarski rast i razvoj i stvoriti sto tisuća kvalitetnih radnih mjesta u privatnom sektoru koja su nam prijeko potrebna s obzirom na demografske trendove, poručuju iz HUP-a.

Naravno, svih 40 milijardi kuna investicija privatni sektor neće uspjeti realizirati u ovoj ili sljedećoj godini, a iz HUP-a upozoravaju da se bez poticanja ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji europski proračun mnoge planirane investicije neće pokrenuti jer je investicijska klima u zemlji i dalje nedovoljno dobra da bi privukla značajnija strana ulaganja.

Administrativne prepreke i previsoki porezi uvijek su isticani kao glavni razlozi zbog kojih Hrvatska, za razliku od usporednih zemlja koje su devet godina ranije ušle u Europsku uniju, ne može privući izravne inozemne investicije ili barem ne u iznosima koji bi snažnije pokrenuli njezino gospodarstvo, a time i podigli standard njezinih građana.

No, od tih barijera i visokih poreza vlasnici kapitala nisu strahovali kad su u pitanju, primjerice bankarski sektor ili tržište telekomunikacije. Tako je od 35,87 milijardi eura izravnih inozemnih ulaganja, od 1993. godine do kraja prvog tromjesečja ove godine u financijskom sektoru završilo 9,51 milijardi eura stranih ulaganja. Ni u jednom drugom sektoru strana ulaganja ne mogu konkurirati financijskom sektoru, a na drugom su mjestu trgovina na veliko s 2,78 milijardi kuna. Slijedi poslovanje nekretninama, trgovina na malo, telekomunikacije, gdje kao i u bankarskom sektoru dominiraju strani vlasnici, te smještaj. Dakle, među prvih šest djelatnosti po visini stranog kapitala, s iznosom od po najmanje dvije milijarde kuna, nema nijedne proizvodne djelatnosti, i na te uglavnom uslužne djelatnosti otpada čak 60 posto svih inozemnih ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine.

Nastavak pozitivnog trenda kad je u pitanju investicijska aktivnost očekuju i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja gdje procjenjuju da će u sljedećoj godini biti zabilježen značajan rast vrijednosti investicija među ostalim i zbog početka korištenja paketa Europskih strukturnih i investicijskih fondova planiranih za razdoblje 2021. – 2027.

U Ministarstvu financija procijenili su pak da će baš u sljedećoj godini doprinos investicija rastu domaće potražnje biti veći, i to dvostruko, od doprinosa osobne potrošnje. U proračunskim su dokumentima u razdoblju do 2024. godine prognozirali prosječnu razinu javnih investicija u bruto kapital od 7,1 posto. To znači da bi u prosjeku javne investicije mogle biti oko 27 milijardi kuna godišnje, a najvećim dijelom oslanjaju se na EU fondove.

Ako sve ove planove i države i privatnog sektora pandemija i dopusti, u Hrvatskoj bi ih u najmanju ruku mogao usporiti i onaj tko je nužan za njihovu realizaciju – građevinski sektor. Možda su se ovaj put stvari poklopile, pa novca, posebice iz europskih fondova ima, zasad svi uvjeravaju da ima i volje da se premoste uobičajene hrvatske barijere, ali je već priprema obnove nakon potresa nametnula pitanje hoće li Hrvatska imati građevinski sektor koji sve te planove može realizirati.