HUB Izgledi: Ove godine rast BDP-a 5,9%, sljedeće usporavanje na 1,3%

U publikaciji koju izdaje Hrvatska udruga banaka (HUB) iznose se rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima, a prema kojoj glavni ekonomisti četiri najveće banke procjenjuju da će ove godine gospodarski rast iznositi 5,9 posto, a iduće snažno usporiti, na 1,3 posto.

Očekuje se i nastavak rasta realnih investicija po razmjerno visokoj stopi od oko šest posto, dok bi ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj, pokazala je anketa koja je provedena tijekom ovoga mjeseca.

Najnovijim procjenama glavni ekonomisti hrvatskih banaka su na više revidirali procjene gospodarskog rasta u ovoj godini, a snizili projekcije za iduću godinu.

Naime, likaciji, zadnji HUB Izgledi objavljeni su u lipnju kada su prijetnja rata u Ukrajini i energetska kriza izgledale opasnije nego što se kasnije pokazalo. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka tada su očekivali rast realnog BDP-a po stopi od 3,7 posto u ovoj godini i blago usporavanje rasta u 2023. godini (na 3,2 posto).

"U međuvremenu je gospodarski rast 2022. premašio očekivanja pa su ekonomisti sada čvrsto centrirali očekivanu stopu rasta za 2022. na 5,9 posto, uz vrlo uzak raspon razlika između najvećeg pesimista i najvećeg optimista; raspon gotovo i nije vrijedan spomena jer se kreće od 5,8 posto do šest posto", navodi se u priopćenju HUB-a.

Iduća godina, međutim, izgleda bitno drugačije, uz prognoziranu stopu rasta od svega 1,3 posto, ali i uz širi raspon očekivanja četvoro glavnih ekonomista - od jedan posto do 1,8 posto.

Procjena rasta veća od Vladine i EK; na tragu HNB-a

"Od samoga raspona zanimljivije je to što je prosjek prognozirane stope rasta BDP-a od 1,3 posto veći od službenih očekivanja Vlade RH (0,7 posto) i Europske komisije (jedan posto) i na tragu je netom objavljene HNB-ove prognoze od 1,4 posto. Razlika nije velika, no vrijedi ju spomenuti u trenutku kada je značajno usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti već nastupilo u zadnjem tromjesečju", navodi se u publikaciji.

Upitani o raširenosti i obilježjima usporavanja, ekonomisti hrvatskih banaka odgovaraju da očekuju kratkotrajnu recesiju u Europskoj uniji, ali vide i nekoliko čimbenika hrvatske otpornosti, koji će umanjiti prelijevanje recesije na domaći teren.

Ti čimbenici, kako ističu, dobro su poznati - ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj.

Analiza komponenti uporabe BDP-a pokazuje da glavni ekonomisti velikih banaka očekuju snažno usporavanje najvažnije komponente - osobne potrošnje. "Nakon 5,8 posto (realnoga) rasta u ovoj godini, srednje očekivanje za iduću godinu iznosi svega jedan posto, i to uz pretpostavku smirivanja inflacije", navodi se u HUB Izgledima.

Ekonomisti očekuju i veliko usporavanje rasta izvoza (s 25,3 posto u ovoj na dva posto u idućoj godini), kao i usporavanja rasta uvoza (s 25,1 na 3,6 posto).

Međutim, investicije bi se trebale zadržati oko realne stope rasta od šest posto, što će, ako se ostvari, doprinijeti zadržavanju ukupne stope rasta u pozitivnoj zoni, ističe se u publikaciji.

Relativan optimizam glavnih ekonomista, kako se nadalje navodi, ogleda se i kroz podatke o tržištu rada.

"Tako glavni ekonomisti banaka očekuju neznatno usporavanje stope rasta nominalnih plaća, tako da se uz nižu očekivanu inflaciju realne plaće vraćaju u zonu rasta, osobito u drugoj polovici sljedeće godine. Stopa nezaposlenosti mogla bi se dodatno smanjiti unatoč sporijemu rastu", ističu iz HUB-a.

Po podacima iz publikacije, nakon nominalnog rasta bruto plaća u ovoj godini za osam posto, u 2023. se očekuje rast za sedam posto, dok bi stopa inflacije s ovogodišnjih 10,7 posto u idućoj trebala pasti na 6,9 posto.

Stopa nezaposlenosti, pak, trebala bi pasti sa sedam posto u ovoj na 6,8 posto u idućoj godini (prema metodologiji Međunarodne organizacije rada - ILO).

Glavni ekonomisti očekuju da će Vlada iduće godine ostvariti zacrtane fiskalne planove.

Neznatno veći fiskalni deficit u usporedbi s ovom godinom neće, procjenjuju, prekinuti padajući niz omjera bruto javnog duga i BDP-a, čija su očekivanja približno na tragu vladinih - omjer bi trebao pasti s oko 70 posto krajem 2022. na oko 68 posto krajem 2023. godine.

Stabilnost kamatnih stopa

"Urednost javnih financija i pristupanje europodručju i Schengenu, uz zadržavanje stope rasta u pozitivnoj zoni unatoč recesijskim pritiscima, u očima glavnih ekonomista osigurat će stabilnost kamatnih stopa", navodi se u publikaciji.

Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu očekuje se na razini od 3,6 posto na kraju ove i na kraju sljedeće godine. Izuzimajući očekivanu zakašnjelu korekciju kratkoročnih prinosa, koji još nisu reagirali na promjenu monetarne politike ESB-a, glavni ekonomisti očekuju stabilne prinose, ističu iz HUB-a.

"Iza toga stoje dva procesa - hrvatski rizik se smanjuje, no, implicitno, iza prognoze stabilnih dugoročnih prinosa stoji uvjerenje da će se monetarno zaoštravanje uskoro zaustaviti. Hoće li rast kamatnih stopa uistinu stati u prvoj polovici 2023., zavisit će prije svega o kretanju inflacije. Za sada postoje solidni izgledi da će snažno usporavanje europskog i svjetskog gospodarstva ohladiti inflacijske pritiske", zaključuje se u publikaciji HUB Izgledi 2/2022.